zbirka studija slučaja društveno odgovornog poslovanja - hrpsor

Često se biodinamički pristup poljoprivredi izjednačuje s organskim pristupom,
no iako oba pristupa predstavljaju nekonvencionalne proizvodne procese, organski
pristup zabranjuje uporabu pesticida, hormona rasta i aditiva kako bi
proizvodi bili zdraviji za konzumente. S druge pak strane, pristup proizvodnji
prema Steinerovim načelima ne isključuje organski pristup, već ga nadograđuje
uspostavljanjem zdravog ekosustava koji je sam sebi dovoljan. Naime, kao
sljedbenik holističkog mišljenja, Rudolf Steiner smatrao je kako planetarne pojave
utječu na razvoj biljaka i životinja te je zagovarao obradu polja ili berbu
na dane kada su takva kretanja najpovoljnija kako bi se kroz prirodne procese
stvorila gnojiva za biljke. Naglašavao je kako se biodinamičkoj farmi treba pristupati
kao živom biću, a farmerski postupci su vođeni prema šest osnovnih
pravila: različitost biljaka, rotacija žetve, homeopatska gnojiva, životinjski svijet
te sezonski i planetarni ciklusi, što rezultira najzdravijim, odnosno onim što
je u potpunosti rezultat prirodnih procesa.
327
roxanich
Ovakav model proizvodnje sve je popularniji u poljoprivredi Republike Hrvatske.
Tako se, osim vina, na biodinamičkim farmama uzgajaju i kupine, povrće,
žitarice i biljke. Možda najpoznatiji sljedbenik Steinerovih načela u Republici
Hrvatskoj jest gosp. Željko Mavrović, bivši boksač, koji je svoje poduzeće upravo
pokrenuo na temeljima nekonvencionalnih proizvodnih procesa i osnovao
eko-farmu. Model osigurava zdrav proizvod koji daje doprinos zaštiti okoliša,
što prepoznaju i potrošači, stoga se ekološkom poljoprivredom danas bavi 1,4
milijuna proizvođača u 154 zemalja svijeta. S obzirom da Hrvatska obiluje prirodnim
resursima potrebnim za stvaranje raznolike agrikulturne proizvodnje,
ovaj bi podatak trebao potaknuti poduzetnike na orijentaciju prema nekonvencionalnim
metodama poljoprivrede i proizvodnje. No unatoč toj činjenici,
Hrvatska zaostaje za ostalim europskim zemljama u području organske i biodinamičke
poljoprivrede, što se često pripisuje trendu depopulacije i starenja
sela, kao i nedostatku adekvatnog obrazovanja o održivoj proizvodnji i etici.
Gosp. Rožanić smatra se prvim ozbiljnim sljedbenikom ovakve filozofije u segmentu
proizvodnje vina u Republici Hrvatskoj, a u djelima Rudolfa Steinera
vidi stalnu inspiraciju i genijalnost na koju bismo trebali biti ponosniji. Smatra
kako su kvalitetne stvari one koje su kompatibilnije s okolišem, stoga pri
konzumiranju hrane i pića obraća uvijek pozornost na porijeklo te navedene
principe primjenjuje i u vlastitoj proizvodnji jer, kako i sam kaže: „Prema svojim
kupcima želim imati pošten odnos te im želim pružiti kvalitetno i zdravo vino