zbirka studija slučaja društveno odgovornog poslovanja - hrpsor

322 vinogradarstvo proizvodnju vina i grožđa vrše kontrolu samo do trenutka kada
vino dobije rješenje za promet na tržištu, a nakon toga ga više ne mogu kontrolirati
ni u podrumu, ni na roxanich
tržištu.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju hrvatskim proizvođačima vina otvorit će
se mnoge prilike s obzirom da će im tržište narasti s preko četiri milijuna na
preko 504 milijuna potencijalnih kupaca, no treba znati da će izazovi biti veći.
Jedan od izazova je svakako pad kupovne moći Hrvata, koji je između ostalog
uvjetovan i recentnom krizom koja je počela 2008. godine. S druge strane,
kako je već napisano, hrvatskim će vinarima biti omogućen lakši prodor na
strana tržišta te će tako moći ostvariti nove prihode. Navedeno zahtijeva veća
ulaganja u promociju od strane proizvođača, ali i državnih institucija, kako bi
se iskoristile tržišne mogućnosti vinara kroz potencijalno povećanje prodaje
hrvatskih vina. Takav je slučaj zabilježen u mnogim državama koje su danas
svjetski poznati proizvođači vina, kao što su Australija, Novi Zeland, Francuska,
Italija, Španjolska i Portugal.
S druge strane, otvaranje tržišta je istovremeno i prijetnja hrvatskim proizvođačima
jer navedeno znači da će se na tržištu pojaviti jeftinija europska vina te
će se smanjiti carinske kvote. Osim toga, ulaskom u Europsku uniju, Republika
Hrvatska samim time prestaje biti članicom cefta-e, što će se na vinare najviše
odraziti kroz ukidanje neograničenog izvoza u bih, na koju trenutačno otpada
preko 50% izvoza hrvatskih vina. Stoga je od izuzetne važnosti da hrvatski
proizvođači vina budu spremni za ulazak na novo, konkurentnije tržište, spremni
na korištenje svih prilika koje im donosi Europska unija kao vodeći svjetski
proizvođač, potrošač, izvoznik i uvoznik vina te budu sposobni konkurirati takvim
tržišnim konkurentima.
Svjesni mogućnosti, ali i nedostataka, proizvođači vina u Republici Hrvatskoj
nisu više usmjereni samo na proizvodnju, kako grožđa tako i vina, nego se sve
veća pažnja poklanja marketingu i promociji kroz tradicionalne kanale poput
vinskih sajmova i izložbi te se sve češće udružuju u klastere. Tako je u rujnu
2010. osnovana „Koordinacija vinskih udruga i obiteljskih vinarija Hrvatske” s
glavnim zadatkom promocije vina kao hrvatskog strateškog turističkog i gospodarskog
proizvoda i poticanja izvoza.