zbirka studija slučaja društveno odgovornog poslovanja - hrpsor

174 Farmaceutska industrija predstavlja 4% ukupne proizvodnje i zapošljava 1.7%
ukupno zaposlenog stanovništva u sektoru proizvodnje. Prema studiji iz 2008.
jadran – godine, hrvatsko farmaceutsko tržište pokazuje pozitivne trendove rasta te se
galenski predviđa kako će stopa rasta tržišta iznositi 7 do 9%. Generički lijekovi čine
laboratorij 70% tržišta lijekova, a njihova registracija traje kraće od 9 mjeseci dok registracija
originalnih lijekova može trajati i do 3 godine. Zanimljiva je činjenica da su
plaće u poduzećima čija je primarna djelatnost farmacija čak 37% veće od hrvatskog
prosjeka. Procijenjuje se da će potrošnja generičkih lijekova u odnosu
na cjelokupnu potrošnju u farmaceutskoj industriji, porasti s 27% u 2010. godini
na čak 39% u 2015. godini.
Kada se govori o konkurenciji na tržištu lijekova, mora se naglasiti kako uglavnom
postoje dva tipa poslovnih subjekata. Poduzeća koja ulažu velika financijska
sredstva u istraživanje i razvoj novih lijekova zovu se originatori. Oni su
u manjini i takvih u svijetu postoji jako malo iz jednostavnog razloga što je za
plasman jednog lijeka na tržište potrebno oko milijardu dolara pa se većina
orijentira na proizvodnju generičkih lijekova. Drugi tip poduzeća su generička.
Generički lijek predstavlja farmaceutski proizvod koji je identičan ili bioekvivalentan
originalnom lijeku u dozi, neškodljivosti, putu i načinu primjene, kvaliteti
i obliku. Pojednostavljena definicija generičkog lijeka bila bi da je to farmaceutski
proizvod kojem su istekla patentna prava te ga može proizvoditi svaki drugi
proizvođač pod uvjetom da zadovoljava vrlo stroga pravila dobre proizvođačke
(gmp) i dobre kliničke prakse (gcp 16 ). Za proizvodnju generičkih lijekova nisu
potrebna znatnija ulaganja u istraživanje i razvoj što direktno rezultira nižom
cijenom takvih proizvoda. U sad-u i Europskoj uniji patentna prava na novi
lijek traju 20 godina od trenutka kada ga odobre regulatorna tijela.
Nakon pripajanja Plive američkom Barru, na hrvatskom tržištu ne postoje više
originatori, već samo generičke kompanije. Osim već navedenih (Jadran – Galenski
laboratorij, Pliva i Belupo) od najvažnijih tu su i PharmaS, Genera, Farmal,
Phoenix, Atlantic te Ivanić i sinovi. Ovaj podatak ukazuje na određenu dinamiku,
a ujedno je i pokazatelj kako se tržište lijekova u Hrvatskoj razvija u dobrom
smjeru te da je hrvatska farmaceutska djelatnost prilično aktivna, a svoje
poslovanje sve češće usmjerava i na inozemna tržišta. Hrvatska farmaceutska
industrija usmjerena je na generičke lijekove i ulaže velike napore u stalnu izobrazbu
kako bi bila u skladu sa svjetskim trendovima koji su nužni za održanje
konkurentnosti, kako na domaćim tako i na inozemnim tržištima.Osim u