zbirka studija slučaja društveno odgovornog poslovanja - hrpsor

gospodin Igor Ćutuk, u suradnji s direktoricom Odjela za komunikacije i odnose
s javnošću i članicom vodstva tvrtke Boškom Trbojević, pokrenuo je projekt
putem kojeg će se unaprijediti poslovna komunikacija Coca-Cole; prvenstveno
prema trećim osobama (dobavljačima, potrošačima, partnerima), ali i unutar
poduzeća. U vidu društveno odgovornog poduzeća, čijim se načelima Coca-Cola
HBC Hrvatska vodi, gospodin Ćutuk smatra kako je razumljiva i pravopisno
točna komunikacija upravo komunikacija na hrvatskom jeziku te da ona predstavlja
osnovu odgovornog poslovanja njihova poduzeća. S tom mišlju, prije tri
godine započeo je projekt opisan u daljnjem tekstu, a koji traje i danas.
91
coca – cola
hbc
„BDSV** trebaju raditi na OOS.“
Koliko ljudi zna što prethodno navedena rečenica znači? Jedan od ključnih aspekata
globalizacije jest i širenje engleskog govornog područja putem njegove
dominacije kao univerzalnog poslovnog jezika. Razvojem informacijske tehnologije
i neprestanim širenjem multinacionalnih kompanija, ovakve rečenice postaju
sve češća pojava u komunikaciji među zaposlenicima hrvatskih poduzeća.
S obzirom na aktualnost ovog područja, koja je posebno naglašena nakon gospodarske
krize od kraja 2007. godine, sve veći broj različitih dionika je uključen
u javne rasprave o ulozi poduzeća u suvremenom društvu. U tim raspravama
sudjeluju dionici širokog spektra društvenih uloga, od organizacija civilnog
društva preko poslovnih organizacija do javnih organizacija i znanstvene zajednice.
Jednako tako, nedostatak hrvatskog univerzalnog jezika u poslovnoj
komunikaciji dovodi do nerazumijevanja i čestih pogrešaka u komunikacijskom
kanalu sudionika, kao i do iskrivljavanja te potpuno pogrešnog shvaćanja
sudionika komunikacijskog procesa. Zbog svega toga sve se snažnije uočava
potreba za „zajedničkim jezikom” koji bi ponudio platformu za razumijevanje
ovog dinamičnog područja poslovne aktivnosti.
Upravo zbog intenziteta komunikacije i činjenice da se radi o multinacionalnoj
kompaniji, postalo je sve teže razlikovati hrvatske i engleske poslovne izraze.
Poznavanje vlastitog jezika i poslovne korespondencije danas postaje velik
problem, a engleske su kratice i izrazi postali normalni i univerzalno prihvatljivi
u poslovnom svijetu. Unatoč činjenici da ih mnogi zaposlenici smatraju potpuno
prikladnima, često i prijeko potrebnima za korištenje, postavlja se pitanje je
li to uvijek baš tako.