zbirka studija slučaja društveno odgovornog poslovanja - hrpsor

Zemlja vina i vinove loze
Uzgajanje vinove loze i proizvodnja vina, tisućljetna je tradicija Republike Hrvatske.
S druge pak strane potrošnja vina u svijetu posljednjih desetak godina
uvelike raste, stoga se proizvodnja vina sve češće spominje kao hrvatski gospodarski
potencijal koji zaokuplja pozornost stručne i gospodarske javnosti, turističkih
djelatnika i ugostitelja te drugih dionika.
321
roxanich
Razlog tomu je činjenica da Republika Hrvatska obiluje prirodnim činiteljima
koji pozitivno utječu na uzgoj vinove loze, poput raznolikosti reljefa, klime i tla.
Općenito, u vinogradarstvu se razlikuje pet vinogradarskih zona koje se određuju
prema temperaturi i broju sunčanih sati, a Republika Hrvatska je jedna od
rijetkih zemalja koja posjeduje svih pet, čime se ne može pohvaliti čak ni najveći
svjetski proizvođač vina, Francuska, koja posjeduje četiri zone.
U Republici Hrvatskoj se danas uzgaja 31 sorta grožđa, a najzastupljenije su
Graševina, Malvazija istarska i Plavac mali. Te tri sorte čine gotovo 50% domaće
proizvodnje grožđa, odnosno vina, dok ostalih 28 sorti nije zastupljeno s više
od 3%. Hrvatska se vina mogu kategorizirati kao vrhunska, kvalitetna i stolna
vina, među kojima je 62% domaćih vina klasificirano kao kvalitetno, 31% čine
stolna vina, dok samo 4,4% čine vrhunska vina. U tom smislu jedan od nužnih
preduvjeta za uspjeh vinarske industrije jest razvoj i proizvodnja kvalitetnih i
vrhunskih vina uz fokus na autohtone sorte vina koje bi trebale biti prepoznate
kao hrvatska marka. Jer, osim što posjeduje već spomenute prirodne uvjete
pogodne za razvoj ove djelatnosti, Republika Hrvatska posjeduje i turistički potencijal
koji pruža dodatnu priliku za plasman ovog proizvoda jer je u svijetu
primjetan rast tzv. gastro-turista. Naime, ponuda kvalitetnih i vrhunskih vina
stranim gostima daje priliku za promociju hrvatske gastro-kulture što bi moglo
rezultirati većom potrošnjom vina, ali i povećanjem izvoznog potencijala
kada bi ista vina turisti mogli dobivati na svojim domicilnim tržištima.
Kao problem kod proizvodnje vrhunskih i kvalitetnih vina javlja se visok trošak
proizvodnje koji naposljetku utječe na višu cijenu finalnog proizvoda, čime se
smanjuje broj potencijalnih potrošača. Kao dodatan problem za imidž hrvatske
vinske industrija javlja se i slaba državna kontrola proizvodnje pa se tako
krivotvorine iz uvoza prodaju i izvoze pod oznakom hrvatskih vina, što utječe
na loš imidž autohtonih vina, ali i općenito na tržišta jer je autentičnost i povjerenje
ovdje ključno. Naime, Ministarstvo poljoprivrede i Državni zavod za