zbirka studija slučaja društveno odgovornog poslovanja - hrpsor

326 educiranih uživatelja vina u Republici Hrvatskoj uzak, gosp. Rožanić ne vidi kao
nedostatak, već kao priliku za pronalaženje novih tržišnih niša što se polako
roxanich prepoznaje kao svjetski trend.
Istinska kvaliteta Roxanich vina do danas je potvrđena na mnogim hrvatskim,
ali i međunarodnim degustacijama i specijaliziranim sajmovima vina, a gosp.
Rožanić, premda nije jako dugo u ovoj djelatnosti, nosi i titulu najnagrađivanijeg
istarskog vinara što je potvrda da je na dobrom razvojnom putu. Između
ostalog, da se radi o istinski kvalitetnim vinima visokog potencijala, potvrđuje
i podatak da je Malvazija Antica 2007. godine uvrštena na vinsku kartu jednog
od najpoznatijih kineskih restorana u Londonu, Hakksana, i to pod klasifikacijom
„posebna i interesantna vina”.
Proizvodnja vina
prema načelima Rudolfa Steinera
Ono što Roxanich vina čini posebnim jest njegova posebna filozofija vinarenja.
Gosp. Rožanić svoje djelovanje objašnjava kroz pojavu tzv. iskrenih vina.
To su prirodna vina u čijoj se proizvodnji ne koriste tehnološki postupci kojma
se utječe na vina, već njihova proizvodnja predstavlja relativno novi smjer modernog
vinarstva. Radi se o vinarskim pokretima nastalim u Europi pod nazivima
„ViniVeri”, „VinNatur” i sl. koji zagovaraju proizvodnju „iskrenih” vina, među
ostalim i vina dobivenih dugom maceracijom. U tom smislu, gosp. Rožanić jedan
je od predstavnika „ljudi četvrte boje vina”. Naime, narančasta boja vina
smatra se četvrtom bojom, a radi se o bijelom vinu proizvedenom tehnikom
proizvodnje crvenih vina.
Biološki proces proizvodnje vina temelji se na načelima biodinamike, odnosu
prema posebnoj grani poljoprivrede koja se temelji na filozofiji genija, Rudolfa
Steinera, a predstavlja oblik tzv. organske poljoprivrede. Iako rođen u Donjem
Kraljevcu, svijetu je poznat kao austrijski filozof, odgajatelj, pisac, ezoterik i
utemeljitelj antropozofije. Život je posvetio razvijanju koncepata kojima je nastojao
približiti svoja shvaćanja negativnosti razvoja modernog čovječanstva
te usaditi svijest o nužnosti povratka čovjeka prirodi i samom sebi. Svoj rad nikada
nije ograničavao na samo jedno područje, stoga ga se spominje u raznim
područjima, od medicine i arhitekture do odgoja i dramske umjetnosti.