zbirka studija slučaja društveno odgovornog poslovanja - hrpsor

International Hrvatska. Sponzorstva za navedene projekte/partnere kretala su
se od minimalnih 19.000 kn do maksimalnih 65.000 kn.¹⁵
Jedan od najvećih izazova društveno odgovornog poslovanja za Holcim bio
kako odgovoriti na najvažnije zahtjeve koje prepoznati dionici postavljaju pred
poduzeće. Odgovor na to pitanje Holcim je pronašao u inovativnom pristupu
proizvodima, proizvodnim i upravljačkim procesima, uz zalaganje motiviranih
zaposlenika u procesu rješavanja kako najvećih prijetnji čovječanstvu, poput
klimatskih promjena, tako i unapređenja kvalitete života u lokalnim zajednicama
u kojima djeluje.
Kao buduća članica Europske unije, Hrvatska treba usvojiti razvojna načela koja
se temelje na održivom razvoju. Osim uravnoteženja u ekonomskom i društvenom
rastu, potrebno je posebnu pažnju posvetiti zaštiti okoliša. Tako Holcim
slijedeći načela „Svjetskog sporazuma” sustavno ulaže u lokalnu zajednicu
prvenstveno pazeći na svoj utjecaj na okoliš poštujući načela 7, 8 i 9.¹⁶ Tako je
Holcim aktivni član mnogobrojnih udruženja te pokretač brojnih projekata za
zaštitu okoliša.
Unatoč dobrim namjerama, poduzeća koja nastoje biti društveno odgovorna
suočavaju se i sa mnogim ograničenjima i zaprekama. Jedan od primjera teškog
iskustva u nastojanjima činjenja dobra za zajednicu jest slučaj „Očura”. Naime,
Holcim je 2007. godine u suradnji s Institutom šumarstva iz Jastrebarskog pokrenuo
istraživanje mogućnosti revitalizacije i rehabilitacije kamenoloma Očura
koji se više nije koristio u proizvodnji, koristeći lokalne biljne vrste, radije nego
neke nove, kako bi obnova odmah urodila plodom. Cilj je bio doprinijeti bioraznolikosti
te stvoriti zeleni koridor u funkciji održivog razvoja, stoga je Holcim u
suradnji s Institutom odlučio napraviti test kako bi se utvrdila i testirala mogućnost
primjene zavičajnih vrsta šumskog drveća i grmlja u sanaciji kamenoloma.
Međutim, upornost i strpljenje bili su neophodni u ostvarivanju tih ciljeva.¹⁷
Neučinkovita državna administracija, netransparentnost u prikupljanju svih
potrebnih dozvola te dugo vrijeme čekanja za obradu zahtjeva rezultiralo je
istekom dozvole, zbog čega je kamenolom zatvoren. Posljedica je bila značajna
ne samo za okoliš, već i za lokalnu zajednicu, jer je 50-ak ljudi ostalo bez posla.
Holcim se uhvatio u pravnu bitku s nadležnim institucijama te zahvaljujući
stvorenoj reputaciji u brojnim sličnim projektima uspješno završio slučaj. Na
163
holcim