zbirka studija slučaja društveno odgovornog poslovanja - hrpsor

52 što pokazuje kako je hrvatsko bankarsko tržište visoko koncentrirano i ostavlja
male banke u nepovoljnom tržišnom položaju.⁵ Najveći problemi ogledaju se u
banco gušenju malih banaka, koje je uzrokovano velikim kapitalnim zahtjevima koje
popolare male banke često ne mogu ispuniti. S druge strane, HNB ustraje na tome da je
croatia stabilnost sustava utemeljen na istim pravilima igre za sve, što uglavnom rezultira
manjom pažnjom prema problematici malih banaka u Hrvatskoj.⁶
Iako je cjelokupan bankarski sustav u Hrvatskoj financijsku krizu prošao bez
većih poteškoća, neke su banke ipak imale značajne gubitke. Stoga je potkraj
rujna 2011. godine najveći gubitak ostvarila Banka Kovanica s 32,5 milijuna kuna
(15,09% adekvatnost kapitala), slijedila ju je Veneto banka s 12,1 milijuna kuna
(19,92% adekvatnost kapitala), Vaba s 10,3 milijuna kuna (12,33% adekvatnost
kapitala) i Karlovačka banka s 9,6 milijuna kuna (12,01% adekvatnost kapitala).
Zatim Primorska banka s 9 milijuna kuna i Nava banka sa 6 milijuna kuna. Sve
te banke imaju tržišni udio manji od 1%, što zaista potvrđuje kako je položaj
malih banaka u sektoru relativno nepovoljan u odnosu na veće tržišne igrače.
Kao uzroci niže profitabilnosti i poslovanja s gubitkom malih banaka navode se
pritisci zbog rasta loših kreditnih plasmana, smanjenje kamatnih marži, jačanje
konkurencije te visoki fiksni troškovi uz manji opseg poslovanja. Doda li se
tome činjenica da će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju strane banke moći bez
odobrenja HNB-a otvarati svoje podružnice u RH, može se zaključiti da će male
banke morati provoditi daljnje promjene u svojem poslovanju kako bi opstale
na tržištu. Također, realno je i očekivati daljnju konsolidaciju tržišta, ponajprije
spajanjem banaka s ciljem stvaranja igrača koji su troškovno učinkovitiji, a
ujedno imaju i jaču bazu klijenata i depozita.⁷
Općenito se smatra kako su male banke inferiorne u odnosu na velike, s obzirom
na to da su neki tržišni segmenti, poput investicijskog bankarstva i bankarstva
na malo, izvan dohvata malih banaka. No ako se u obzir uzme struktura
hrvatskog gospodarstva, vidi se kako male banke potencijalno čeka pozitivna
budućnost. Naime, temeljna prednost malih banaka u odnosu na velike jest u
poslovanju s lokalnim obrtnicima i malim i srednjim poduzećima. Male banke
imaju specifično kontekstualno, lokalno iskustvo, odnose, informacijski kapital
i stručan kadar za procjenu takvih poduzeća te mogu bitno brže reagirati
i zadovoljiti njihove financijske potrebe. Relativno jednostavnija organizacija
im dodatno omogućuje brže donošenje odluka i analizu relevantnih informacija.
S obzirom na to da hrvatsko gospodarstvo uglavnom čine mali i srednji