download - Centar za napredne studije

S a v r e m e n e m u s l i m a n s k e d i l e m e
Drugi primjer sintetizovane definicije jeste prijedlog Alexa Schmida,
ocijenjen kao do sada “najrigorozniji napor” da se definiše ovaj fenomen.
Na osnovu analize 109 različitih definicija terorizma, ovaj autor je izabrao
16 najčešće spomenutih elemenata i spojio ih u jednu definiciju koja glasi:
216
“Terorizam je metod ponovljenih akcija nasilja koji podstiče
uznemirenost, korišten od strane (polu) tajnih pojedinaca,
grupa ili državnih činilaca, zbog idiosinkrazijskih, kriminalnih
ili političkih razloga, gdje nasuprot atentatu- neposredni ciljevi
nasilja nisu i glavni ciljevi. Neposredne ljudske žrtve nasilja su
općenito izabrane nasumice (ciljevi šanse) ili selektivno (predstavnički
ili simbolički ciljevi) iz okvira ciljane populacije, i
služe kao proizvođači poruke. Prijetnja i proces komunikacije
izgrađen na nasilju između teroriste (organizacije), (ugroženih)
žrtava i glavnih ciljeva koriste se radi manipulacije glavnog cilja
(publike), preobražavajući je u cilj terora, cilj zahtijeva ili cilj
pažnje, zavisno od toga da li se prvenstveno želi postići zastrašivanje,
prinuda ili propaganda. 209
Različite definicije terorizma odražavaju napore stručnjaka da identitfikuju
suštinu ovog fenomena, njegove manifestacije, te da ponude
njegovo teorijsko objašnjenje.
U nauci, terorizam se generalno smatra vrstom političkog nasilja. To
nije ideologija već strategija koja može biti korištena od strane pojedinaca,
grupa ili država za različite ciljeve. 210 Kao takav terorizam je instrumentalno
nasilje- on nije sam sebi cilj. On je takođe i besmisleno nasilje u
smislu da kida uobičajene veze između uzroka i posljedice, krivice i kazne
(npr. ubijanje turista koji obilaze antičke spomenike i nemaju nikakvih
veza sa političkom situacijom koja inicira teroristički akt).
S obzirom na to ko su izvršioci terorističkog akta postoje dvije vrste
terorizma: “terorizam odozdo” (terorizam privatnih pojedinaca i grupa,
odnosno pod-državnih organizacija), i “terorizam odozgo” (državni
209 Alex. P. Schmid, op. cit., 28. Prevodi svih definicija i citata dati u ovom članku su autorovi.
210 Leonard B. Weinberg, op. cit, 6-10.