21.06.2013 Views

download - Centar za napredne studije

download - Centar za napredne studije

download - Centar za napredne studije

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

S a v r e m e n e m u s l i m a n s k e d i l e m e<br />

je kada se 1972, nakon masakra izraelskih sportista na olimpijskim<br />

igrama u Minhenu, u OUN počela voditi rasprava o međunarodnom<br />

terorizmu. Tadašnji generalni sekretar OUN Kurt Waldheim postavio<br />

je pitanje terorizma u Generalnoj skupštini a vlada SAD podnijela je<br />

Nacrt Konvencije o kažnjavanju nekih akata međunarodnog terorizma.<br />

Generalna skupština je 2 novembra 1972 ustanovila Ad hoc Komitet<br />

<strong>za</strong> međunarodni terori<strong>za</strong>m koji je imao <strong>za</strong>datak da definiše terori<strong>za</strong>m,<br />

ispita njegove uzroke i predlože mjere <strong>za</strong> njegovo sprečavanje. Diskusije<br />

koje su u ovom komitetu vođene poka<strong>za</strong>le su postojanje dubokog ja<strong>za</strong><br />

između Zapadnih zemalja predvođenih SAD i zemalja Trećeg svijeta i<br />

Varšavskog pakta. 231 Centralno pitanje bilo je uspostavljanje razlike između<br />

“terorizma” i “rata <strong>za</strong> nacionalno oslobođenje”, odnosno koncept<br />

“opravdanog” političkog nasilja. Naglasak prve grupe zemalja bio je na<br />

sprečavanju i kažnjavanju terorističkih akata, dok je druga grupa bila<br />

<strong>za</strong>interesovana <strong>za</strong> bavljenje uzrocima nasilja. 232<br />

Rezultat ovih razlika bilo je odbijanje Nacrta Konvencije <strong>za</strong> kažnjavanje<br />

određenih oblika međunarodnog terorizma koje je podnijela<br />

vlada SAD zbog, kako je navedeno, mogućnosti da se “<strong>za</strong>konita<br />

borba naroda <strong>za</strong> nacionalno oslobođenje” etiketira kao “terori<strong>za</strong>m”. 233<br />

Međutim, Generalna skupština je odobrila Konvenciju o sprečavanju i<br />

kažnjavanju zločina protiv međunarodno <strong>za</strong>štićenih osoba, uključujući<br />

diplomatske agente (6/1974).<br />

Ovaj razvoj poka<strong>za</strong>o je da u okviru tadašnje ideološki podijeljene<br />

međunarodne <strong>za</strong>jednice nije bilo moguće posti<strong>za</strong>nje saglasnosti o tome<br />

šta čini <strong>za</strong>branjeno ponašanje (normativni odgovor) te se pažnja usmjerila<br />

prema inkriminisanju pojedinih oblika terorizma o kome se saglasnost<br />

mogla postići (pragmatični odgovor). Konsekventno tome, kada je Ad<br />

hoc Komitet o međunarodnom terorizmu podnio izvještaj Generalnoj<br />

Skupštini 1979 izbjegao je bilo kakav pokušaj definisanja ovog djela.<br />

Pragmatični pristup rezultirao je u <strong>za</strong>ključenju više međunarodnih<br />

konvencija koje se bave pojedinim aspektima terorizma, kao što su:<br />

231 Za detaljniji uvid u ove diskusije vidi, Rosalyn Higgins, op.cit., 16-17.<br />

232 Donna M. Schlagheck, op. cit., 122.<br />

233 Isto, 123.<br />

228

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!