download - Centar za napredne studije

More documents

Recommendations

Info

S a v r e m e n e m u s l i m a n s k e d i l e m e skupina morala biti kažnjena i natjerana da nadoknati prouzrokovanu štetu toj državi. U prvim stoljećima islama, naprimjer, nemuslimanske države poput Nubije i Abesinije su uživale prijateljski status sa islamskim carstvom i smatrale su se neutralnim državama. Kroz islamsku historiju, razne nemuslimanske države su sklapale mirovne sporazume bilo sa Abbasijskim carstvom, ili, kasnije nakon njegove dezintegracije, sa nekim od brojnih islamskih dinastija. Ugovori o neratovanju, sklopljeni za omogućavanje trgovinskih odnosa, sklapani su čak i sa križarskim državama u dvanaestom i trinaestom stoljeću. Prema tome, izučavajući historijsku praksu, protivnici bipolarnog stanovišta su tvrdili da je trodijelna ili trostrana podjela svijeta preciznije opisivala realnost međudržavnih odnosa. Međutim, važno je spomenuti da, što se tiče treće teritorije, smatralo se potrebnim postojanje ugovora ili običajne prakse koja će garantovati uzajamno neratovanje i nenasilje. Prijateljski ili srdačni odnosi nisu bili potrebni. Prema tome, grupa muslimana nije mogla upotrijebiti nedostatak prijateljskih odnosa kao izgovor da prekrši ugovor ili status neratovanja i da napadne nemuslimansku državu. Stoga, naprimjer, Sjedinjene Države danas imaju sporazume o neratovanju sa brojnim muslimanskim državama, uključujući i Saudijsku Arabiju. Prema klasičnom pravu, grupa saudijskih državljana ne može napade na Sjedinjene Države opravdati određenim brojem navodnih nedaća sve dok postoji sporazum o neratovanju. Kako je vrijeme prolazilo, dvodijelni i trodijelni pogledi na svijet postajali su sve više neodrživi i nerealni. Mnogi pravnici širom islamskog svijeta, pogotovo oni koji su pisali nakon dvanaestog stoljeća, odbacivali su podjelu na dvije ili tri teritorije i počeli su iznositi teoriju da je svijet podijeljen na više vrsta teritorija. Tako su mnogi klasični pravnici, naprimjer, tvrdili da bez obzira na političku afilijaciju određene teritorije, prava ili istinska teritorija islama je gdje god postoji pravda (daru ‘l-’adl), ili gdje god muslimani mogu slobodno i otvoreno praktikovati svoju religiju. Na osnovu toga, ako muslimani mogu živjeti sigurno i otvoreno praktikovati svoju religiju u Sjedinjenim 280
D z i h a d, n e t e r o r i z a m Državama, naprimjer, onda bi se Sjedinjene Države mogle smatrati dijelom muslimanske teritorije. Stoga, moguće je da se teritorija kojom vlada nemusliman sa muslimanima kao manjinom smatra dijelom muslimanskog svijeta. Ovo bi značilo da se protiv te teritorije ne može ratovati i nasilni džihad protiv te teritorije ne bi bio legitiman. Neki klasični pravnici su čak tvrdili da je postojala teritorija formalnog islama i teritorija istinskog islama. Drugim riječima, ako je teritorija pod vlašću nepravednog muslimanskog vladara, ona bi se smatrala teritorijom formalnog islama. Međutim, teritorija koja je slobodna od vladavine nepravednog vladara i gdje se islam ispravno praktikuje, smatrala bi se teritorijom istinskog islama. Jednostavnije rečeno, veliki broj klasičnih učenjaka je razvio teoriju da je kategorizacija u dvije ili tri teritorije previše pojednostavljena, i da umjesto toga treba postojati više vrsta teritorija – od kojih bi svaka teritorija oslikavala svoju moralnu i etičku vrlinu i vladavinu. Neki pravnici su otišli čak i dalje, govoreći da kad nepravda i pokvarenost preplave sve zemlje, onda se teritorija istinskog islama nalazi u srcima pobožnih. 302 Dok su klasični muslimanski pravnici raspravljali o komplikovanom pitanju teritorija, istovremeno su raspravljali i o tome šta bi predstavljalo opravdan i pravedan razlog za borbu protiv nemuslimana. Klasične rasprave fokusirale su se na pitanje da li se ratuje protiv nemuslimana zbog njihovog nevjerstva ili samo zato što predstavljaju fizičku prijetnju muslimanima. Većina klasičnih pravnika je zaključila da je opravdanje za borbu protiv nemuslimana direktno proporcionalna fizičkoj opasnosti koju su predstavljali muslimanima. Ako nemuslimani nisu prijetili ili nastojali nanijeti štetu muslimanima, onda nije bilo opravdanja za vojno djelovanje protiv njih. Prema većini muslimanskih pravnika, čin nevjerstva ili propuštanje vjerovanja (kufr) nije bio dovoljan razlog za rat, zato što on sam po sebi, nije opravdavao oduzimanje života. Ovo je razlog zašto su, prema klasičnoj tradiciji, životi civila sveti. Iako civili mogu biti nevjernici, oni sljedstveno ne predstavljaju 302 O ovome pitanju, vidi Khalid Abou Fadl, “Islamic Law and Muslim Minorities: The Juristic Discourse on Muslim Minorities from the Second/Eight to the Eleventh/Seventeenth Centuries,’’ Islamic Law and Society 1, no.2 (1999): 141-87 281
Page 1 and 2:
s a v r e m e n e m u s l i m a n s
Page 3:
savremene muslimanske dileme Plural
Page 6 and 7:
6 Značenje terorizma: odgovori mus
Page 8 and 9:
S a v r e m e n e m u s l i m a n s
Page 11 and 12:
U v o d Sukob ideja U svome sarajev
Page 13 and 14:
U v o d A prevencija je visoko na l
Page 15 and 16:
U v o d svete islamske dužnosti d
Page 17 and 18:
U v o d sve kritike opravdano upuć
Page 19 and 20:
U v o d muslimanskom svijetu samo s
Page 21:
Muslimani i drugi
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
Page 42 and 43:
Page 44 and 45:
Page 46 and 47:
Page 48 and 49:
Page 50 and 51:
Page 52 and 53:
Page 54 and 55:
54 č e s t i t a n j e v j e r s k
Page 56 and 57:
Page 58 and 59:
Page 60 and 61:
60 d e M o k r a t i j a i l j u d
Page 62 and 63:
Page 64 and 65:
Page 66 and 67:
Page 68 and 69:
Page 70 and 71:
Page 72 and 73:
Page 74 and 75:
Page 76 and 77:
Page 78 and 79:
Page 81 and 82:
o s p o r ava n j e d r u g a č i
Page 83 and 84:
Međumuslimanski odnosi Što se ti
Page 85 and 86:
Međumuslimanski odnosi II. Stav Š
Page 87 and 88:
Međumuslimanski odnosi postoji jed
Page 89 and 90:
Međumuslimanski odnosi određene p
Page 91 and 92:
Međumuslimanski odnosi citata vodi
Page 93 and 94:
Međumuslimanski odnosi i značenji
Page 95 and 96:
Međumuslimanski odnosi time javno
Page 97 and 98:
Međumuslimanski odnosi Zaključne
Page 99 and 100:
Međumuslimanski odnosi mudžtehidi
Page 101 and 102:
Međumuslimanski odnosi priznatih i
Page 103 and 104:
o P r i n c i P i M a S a r a d n j
Page 105 and 106:
Međumuslimanski odnosi Zabrana ubi
Page 107 and 108:
Međumuslimanski odnosi ili nemusli
Page 109 and 110:
Međumuslimanski odnosi štetu zlo
Page 111 and 112:
Međumuslimanski odnosi će zahvati
Page 113 and 114:
Međumuslimanski odnosi dozvoli; ni
Page 115 and 116:
Međumuslimanski odnosi (At-Tawba,
Page 117 and 118:
Međumuslimanski odnosi ulema nema
Page 119 and 120:
Međumuslimanski odnosi dokaz. Iz s
Page 121 and 122:
Međumuslimanski odnosi Na drugom m
Page 123 and 124:
Međumuslimanski odnosi Iznalaženj
Page 125 and 126:
Međumuslimanski odnosi širinu koj
Page 127 and 128:
Međumuslimanski odnosi svojim post
Page 129 and 130:
Međumuslimanski odnosi nikako ne m
Page 131 and 132:
Međumuslimanski odnosi tihada imam
Page 133 and 134:
Međumuslimanski odnosi Proglašava
Page 135 and 136:
Međumuslimanski odnosi Saradnja na
Page 137 and 138:
Međumuslimanski odnosi Drugo: Treb
Page 139 and 140:
Međumuslimanski odnosi suprotno sh
Page 141 and 142:
Međumuslimanski odnosi Deveto: Poj
Page 143 and 144:
Međumuslimanski odnosi idžtihadsk
Page 145 and 146:
e z o l u c i j a o p i t a n j u i
Page 147 and 148:
Međumuslimanski odnosi gog Ibn Hus
Page 149 and 150:
Međumuslimanski odnosi Treće: Pod
Page 151:
Međumuslimanski odnosi 2. Vijeće
Page 155 and 156:
z a b r a n a e k s t r e M i z M a
Page 157 and 158:
E k s t r e m i z a m u v j e r i i
Page 159 and 160:
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
dozvoljeno je učestvovati u vlasti
Page 193 and 194:
Page 195 and 196:
P o g l av l j e o o p r e č n o s
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Page 207:
Page 211 and 212:
t e r o r i z a M : z n a č e n j
Page 213 and 214:
D z i h a d, n e t e r o r i z a m
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230: D z i h a d, n e t e r o r i z a m
Page 273 and 274: d ž i h a d , r a t o va n j e i t
Page 279: D z i h a d, n e t e r o r i z a m
Page 299 and 300: z a p a d : t e r i t o r i j s v j
Page 319 and 320: d e k l a r a c i j a o b o M b a
Page 325 and 326: f e t va o n a p a d i M a n a n e
Page 331 and 332:
Page 333 and 334:
Page 335 and 336:
Page 337 and 338:
U m j e s t o z a k l j u č k a je
Page 339 and 340:
p l a t f o r M a i s l a M s k e z
Page 341 and 342:
U m j e s t o z a k l j u č k a I
Page 343 and 344:
U m j e s t o z a k l j u č k a R
Page 345 and 346:
U m j e s t o z a k l j u č k a R
Page 347 and 348:
U m j e s t o z a k l j u č k a lj
Page 349 and 350:
U m j e s t o z a k l j u č k a I
Page 351:
Umjesto zaključka
Page 354 and 355:
Page 356 and 357:
Page 358 and 359:
Page 360 and 361:
Page 362 and 363:
Page 364 and 365:
Page 366 and 367:
Page 368 and 369:
Page 370 and 371:
Page 372 and 373:
Page 374 and 375:
Page 376 and 377:
Page 378 and 379:
Page 380 and 381:
Page 382 and 383:
Page 384 and 385:
Page 387 and 388:
Mumbai - reputacija islama je u opa
Page 389 and 390:
M i l i t a n t n i e k s t r e M i
Page 391 and 392:
Anotirana lista preporučene litera
Page 393 and 394:
Page 395 and 396:
Page 397 and 398:
Page 399 and 400:
Page 401 and 402:
Page 403:
Page 407 and 408:
p r e p o r u č e n a l i t e r a
Page 409 and 410:
Page 411:
Page 415 and 416:
Sa zadovoljstvom sam iščitao hres
show all

download - Centar za napredne studije

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?