download - Centar za napredne studije

D z i h a d, n e t e r o r i z a m
stanja mira, a ne stanja rata. Drugo pravilo je da je Božiji Poslanik (a.s.)
iznad svega bio zainteresiran da se obrati ljudima, a ne da preuzme vlast.
Tradicija pokazuje da se on uvijek borio protiv vladara zbog toga što su
oni vršili ubistva, izdaje ili nasilja, a da se nikad nije borio protiv stanovništva
zato što bi ono odbilo da prihvati islam. On je želio da ljudi
odaberu, na osnovu punog znanja šta islam jeste, ono što žele. Nakon
toga, on bi prihvatio njihov izbor dajući im pravo da ostanu tamo gdje
jesu, da praktikuju svoju religiju i da plaćaju porez (džizje) na ime zaštite
koju im je pružala država.
Ulemi je preostalo da definira entitete daru ‘l-islama i daru ‘l-harba
da bi muslimani imali jasnu sliku geopolitičke stvarnosti svoga doba.
Brojne definicije su predložene, posebno u okviru četiri velike sunnijske
škole prava. Na ovome mjestu je nemoguće da detaljno prezentiramo odgovarajuće
radove ovih škola, ali je korisno da ih rezimiramo kako slijedi.
D a r u ‘l-islam (Teritorija islama)
Uzimajući u obzir dva od četiri ranije navedena elementa, Ed-Dusuki,
iz malikijske škole prava, smatra da islamska teritorija 331 mora biti vlasništvo
muslimana i da se u njoj primjenjuje islamsko pravo (čak i kada
je zauzmu nemuslimani). 332 Ibn Tejmijje dijeli ovo mišljenje. Ulema
hanefijske škole, međutim, naglašava specifičnu situaciju prakticirajućih
muslimana postavljajući pitanje da li oni uživaju sigurnost ili ne.
Prema ovim učenjacima, kako navodi Es-Serahsi, dokaz da se nalazimo
na teritoriji islama jest da se muslimani tu osjećaju sigurnim i da nemaju
straha zbog svoje vjere. Za ovu školu ključno je pitanje sigurnosti i
zaštite, a ne striktno pitanje islama i kufra (neprihvatanja islama).
331 Također nazvan daru ‘l-’adl (teritorija pravde) ili daru ‘t-tevhid (teritorija vjere u jednog i
jedinog Boga).
332 Na ovaj način Ed-Dusuki uspostavlja razliku između muslimana čije prisustvo i broj u stvarnosti
izražavaju ideju “vlasništva nad zemljom” (el-milkijje li ‘l-muslimin) i vladara koji mogu
biti nemuslimani. V. studiju Ikametu ‘l-muslim fi beled gajr islami (Boravak muslimana u nemuslimanskoj
zemlji) koju je napisao šejh Menna’ el-Kattan (Islamska fondacija za informiranje,
Pariz, 1993).
301