Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 42, str. 111 do 114 Petri}, M.: I semiotika i kognitivizam?<br />
Zbog takva na~ina prezentacije nije ni ~udo {to je zavr{no<br />
poglavlje Bucklandove knjige posve}eno elaboratu Colinovih<br />
i Chateauovih transformativno-generativnih teorija filma.<br />
Prema Bucklandu, »bitna karakteristika kognitivne semiotike<br />
filma jest to {to ona za cilj ima oblikovati konkretne<br />
mentalne aktivnosti (intuitivno znanje) koje sudjeluju u stvaranju<br />
i shva}anju <strong>filmski</strong>h tekstova, a ne prou~iti same filmske<br />
tekstove« (str. 19). Nakon {to je definirao vlastitu nelingvisti~ku<br />
teoriju enuncijacije koja manevrira izme|u Metza i<br />
Casettija, te kratko komentirao mno{tvo izvanjskih ograni-<br />
~enja prete`no pragmati~ne filmske kompetencije kakvu<br />
opisuje Odin, Buckland posve logi~no zaklju~uje svoju raspravu<br />
utje~u}i se suvremenim reelaboracijama teorijâ Noama<br />
Chomskog u okviru filmologije.<br />
Naime, kao {to uspje{no pokazuje i Bucklandovo zavr{no<br />
poglavlje, te teorije doista sadr`e kako netekstualni fokus,<br />
tako i sustavni pristup karakteristi~an za semiotiku. [tovi{e,<br />
Colinova nova definicija Metzove ’opservacijski adekvatne’<br />
velike sintagmatike kao ’deskriptivno adekvatne’ filmologiju<br />
odvodi na novu, kompleksniju i ’kognitivniju’ razinu analize,<br />
dok istodobno odaje po~ast ranoj semioti~koj teoriji nastaloj<br />
unutar tradicije lingvisti~ke analize. 1 Povrh toga, Bucklandovo<br />
pro{irenje Colinova djela uvo|enjem ve} spomenuta<br />
koncepta ’polure~enica’ doista uspostavlja uvjerljivu<br />
poveznicu izme|u »gramati~ke strukture, napora kognitivnog<br />
procesuiranja i estetike, ukazuju}i na ~injenicu da struktura<br />
u najmanju ruku ima djelomi~nu kognitivnu realnost«<br />
(str. 140). U takvu kontekstu njegova tvrdnja da postoji ili<br />
barem potencijalno postoji istra`iva~ki program pod nazivom<br />
’kognitivna semiotika filma’ dobiva na vjerodostojnosti.<br />
Na`alost, autor ipak ne uspostavlja punokrvnu vlastitu<br />
’kognitivno-semioti~ku’ teoriju filma. To stvara brojne probleme<br />
koji se prote`u dublje od pitanja retorike i stila, te na<br />
neki na~in kompromitiraju njegovu argumentaciju. Ne mo`e<br />
se pore}i da teoreti~ari o kojima se raspravlja (ili barem oni<br />
aspekti teorija o kojima se raspravlja, a koje Buckland nagla-<br />
{ava i analizira) doista kombiniraju neke osobine i otkri}a<br />
semiotike i kognitivne znanosti. Tako|er, Buckland je nedvojbeno<br />
dokazao da unutar <strong>filmski</strong>h studija postoji budu}nost<br />
za uvide i odabrane analiti~ke postupke rane filmske semiotike.<br />
No, smatrati da rad teoreti~ara o kojima zapravo<br />
raspravlja, kao uvod u analizu generativne filmske gramatike,<br />
zna~i ’kognitivnu semiotiku filma’, bez daljih kvalifikacija<br />
jednostavno ne mo`e biti dovoljno to~no.<br />
Induktivni format<br />
^ak i u slu~aju generativnih teorija filma, koje po svojoj prirodi<br />
imaju najvi{e potencijala da se razviju u istinsku ’kognitivnu<br />
semiotiku filma’, po~etna tvrdnja da analizirani materijal<br />
kombinira »uvide kognitivne teorije filma i moderne teorije<br />
filma« donekle navodi na pogre{an trag. Iako je ned-<br />
vojbeno da teorije Noama Chomskog posjeduju kognitivni<br />
sadr`aj, one su ipak i dalje ~vrsto orijentirane na jezik, i nisu<br />
posve uskladive s postulatima i analiti~kim procedurama<br />
onoga {to ve} dva desetlje}a povezujemo s pojmom ’kognitivna<br />
filmologija’.<br />
Prou~avanje lingvisti~ke kompetencije Noama Chomskog<br />
doista je, kako Buckland ka`e, bilo »jedan od glavnih istra`iva~kih<br />
programa koji je pedesetih godina doveo do razvoja<br />
kognitivne znanosti« (str. 20), ali on je po mnogo~em povezan<br />
i s tradicijom lingvisti~ke analize. Kao sinteza dvaju pristupa,<br />
on je doista poticajno polazi{te za razvoj neovisne<br />
’kognitivne semiotike filma’. No, budu}i da takva teorija<br />
nije definirana kao samosvojna disciplina u Bucklandovoj<br />
knjizi, bilo bi to~nije genijalne analize iz njezina zavr{nog<br />
poglavlja jednostavno nazvati imenom dobro poznate znanstvene<br />
tradicije kojoj pripadaju, odnosno ozna~iti ih kao prinose<br />
’generativnoj gramatici filma’.<br />
Da je Bucklandova knjiga napisana deduktivnom metodom<br />
kao poku{aj da se prika`e koherentna teorija u kojoj }e autorove<br />
tvrdnje biti potkrijepljene referencijama na teze {to ih<br />
podastiru teoreti~ari prije njega, bilo bi je mnogo lak{e ~itati.<br />
Za po~etak, unutar takva prikaziva~kog okvira bilo bi mogu}e<br />
jasnije razmisliti o Bucklandovim tezama o mogu}em<br />
postojanju jedinstvenog ’kognitivnog semioti~kog programa’<br />
te ih potom prihvatiti ili odbiti. Nadalje, bilo bi mnogo lak{e<br />
odmah odvojiti Bucklandove elaboracije od pretpostavki autora<br />
o kojima se govori, a to, kako stvari stoje, nije uvijek<br />
lako, barem tijekom prvog ~itanja. 2 S druge strane, takav induktivni<br />
format knjige razotkriva autorove procese razrade<br />
problema te tako prikazuje obilje vrlo vrijedne gra|e, otvaraju}i<br />
time potencijalnu raspravu o bliskim pitanjima u drugim<br />
podru~jima koja se bave pokretnom zvu~nom slikom (moving<br />
sound image), ponajprije u novijem prou~avanju medija.<br />
Zaklju~no, treba re}i da se — bez obzira na osobni stav prema<br />
prikaziva~kom stilu ili valjanosti sredi{nje koncepcije —<br />
Bucklandov izazov postteoriji pokazuje kao iznimno uspio.<br />
Napisao je knjigu koja iznosi vrlo uvjerljive argumente u prilog<br />
tezi o ulozi usustavljene misli u filmologiji.<br />
Jo{ }e se vidjeti ho}e li se oznaka ’kognitivni semioti~ari filma’<br />
primjenjivati na djela autorâ o kojima govori Buckland,<br />
ali pomnim ~itanjem knjige dolazi se do zaklju~ka da bi mo`da<br />
bilo prikladnije promatrati tek pojedine aspekte njihova<br />
rada kao neku vrstu kognitivne dopune uvidima, metodologijama<br />
i nedostatcima rane semiotike filma. No, u uvjetima<br />
trenuta~ne napetosti koja vlada izme|u semiotike i kognitivizma,<br />
Bucklandova knjiga sna`an je argument u prilog pribli`avanju,<br />
mnogo sustavniji i uvjerljiviji nego, recimo, nedavno<br />
objavljeno djelo Umberta Eca Kant i ~udnovati kljuna{<br />
(Eco, 2000). 3 A ve} je to hvalevrijedno postignu}e.<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 42/2005.<br />
Prevela Maja Tan~ik<br />
113
Change language