Hrvatski filmski savez

B
FANTOM U OPERI
The Phantom of the Opera
SAD, Velika Britanija, 2004 — pr. Warner Bros.,
Joel Schumacher Productions, Odyssey Entertainment,
Really Useful Films, Scion Films Limited, Andrew
Lloyd Webber; izv.pr. Jeff Abberley, Julia Blackman,
Keith Cousins, Louise Goodsill, Paul Hitchcock,
Ralph Kamp, Austin Shaw — sc. Andrew
Lloyd Webber, Joel Schumacher prema romanu Gaston
Leroux; r. JOEL SCHUMACHER; d.f. John Mathieson;
mt. Terry Rawlings — gl. Andrew Lloyd
Webber; sgf. Anthony Pratt; kgf. Alexandra Byrne
— ul. Gerard Butler, Emmy Rossum, Patrick Wilson,
Miranda Richardson, Minnie Driver, Ciarán
Hinds, Simon Callow, Victor McGuire — 143 min
— distr. Blitz
Ispod zgrade Pari{ke opere `ivi tajanstveni
Fantom, koji pjevanju podu~ava mladu
Christine u koju je zaljubljen. No kad se
Christine zagleda u mladoga grofa, Fantom
postane u`asno ljubomoran.
Mjuzikli Andrewa Lloyda Webbera
oduvijek su nastojali biti ve}im od `ivota,
nude}i grandioznu glazbenu podlogu,
popra}enu primjereno dojmljivim
scenskim izvedbama. Dakako, takva
strategija nije nailazila na pozitivan
odziv u glazbeno obrazovanije publike
ili kazali{nih kriti~ara, ali ju je zato
obo`avala obi~na publika. Upravo je
takav bio i slu~aj s fenomenalno uspje{nim
Fantomom u operi, ~ija je celuloidna
ina~ica bila pripremana jo{ po~etkom
devedesetih godina, kada su u
glavnim ulogama trebali nastupati tada{nje
brodvejske zvijezde, Michael
Crawford i Sarah Brightman. [tovi{e,
poslije su se kao potencijalni tuma~i
naslovne uloge spominjali Antonio
Banderas i John Travolta, dok je `enska
uloga bila, navodno, namijenjena Catherine
Zeta Jones.
Filmska verzija Webberova scenskog
klasika zacijelo je posve zadovoljila poklonike
brodvejskog izvornika. Opaska
70
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 42, str. 45 do 84 Kinorepertoar
se ponajvi{e odnosi na ponu|enu produkcijsku
kvalitetu, jer Fantom u operi
doista impresionira snimateljskim, scenografskim
i kostimografskim rje{enjima.
Jasno, zasluge nedvojbeno idu i na
ra~un redatelja Joela Schumachera, filma{a
koji je i ina~e poznat po korektnu
uprizoravanju cjelina koje ponajvi{e
po~ivaju na vizualnosti. Istini za volju,
Schumacher se pokazao znatno zanimljivijim
autorom u djelima manjega
kalibra, poput Tigerlanda.
No, u slu~aju Fantoma u operi Schumacher
je odlu~io ponuditi film koji je
grandiozno{}u ve}i od `ivota, te u potpunosti
slijedi rasko{nost izvornika. U
tom smislu redatelj dopadljivo spaja
goti~ke vizure s plesnim sekvencama, i
ne trude}i se ponuditi i{ta vi{e od ~ista
u`itka za o~i (poklonicima Webberova
izvornika i za u{i). No, ionako na tako
skupu projektu nije trebalo o~ekivati
stavljanje redateljeva naglaska na mra~niju,
dramati~niju stranu pri~e, niti ga
treba uspore|ivati s klasi~nim ekranizacijama
pisana izvornika, poput ekranizacija
u kojima su glavne uloge igrali
Lon Chaney ili Claude Rains. Usprkos
tome malo vi{e Schumacherove ambicioznosti
ne bi {kodilo.
Na`alost, povrh spomenutih dosega,
Fantom u operi ne nudi ni{ta vi{e. Dodu{e,
Schumacher se trudi zaokru`iti
fabulu i slo`iti spektakularne vizure u
razumljivu i logi~nu cjelinu, ali na toj
razini prestaju njegove ambicije. On i
ne poku{ava produbiti glavne junake,
niti obra}a posebnu pozornost sporednim,
{to je uistinu prava {teta, jer su
uloge dodijeljene doista vrhunskim britanskim
glumcima.
Nije te{ko izvu}i zaklju~ak o kvaliteti
Fantoma u operi. Naime, taj }e se filmi},
usprkos likovnoj dotjeranosti, po-
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 42/2005.
najvi{e svidjeti isklju~ivo poklonicima
Andrewa Lloyda Webbera. Ostali }e
mo`da ostati o~arani veli~anstvenom
baroknom scenom, ali i razo~arani razvu~eno{}u
cjeline, ~ije trajanje neopravdano
nadma{uje dva sata, {to za
posljedicu ima gledateljevo konkretnije
bavljenje glazbenom podlogom. Ukoliko
vam se ona ne dopadne, osje}aj je
uzaludno utro{ena vremena neizbje-
`an. Stoga nije naodmet pri~ekati da se
film pojavi na DVD-u, jer, ipak, izvrsno
obavljen posao direktora fotografije
Johna Mathiesona (Gladijator, Hanibal)
ne bi trebalo propustiti.
Mario Sabli}