Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
no}ni razgovori, koje su {irile programske okvire u smislu<br />
diskretnog udaljavanja od gole ideologijske propagande, a<br />
bli`e neposrednom `ivotu, ~ime su postavljani visoki standardi<br />
dokumentarno-politi~kog stila zagreba~ke televizije.<br />
U uspjelu nastojanju da prikupi {to je mogu}e vi{e autenti~ne<br />
dokumentacije o tom kontinuiranom rivalitetu RTV Zagreb<br />
i RTV Beograd, autor nije na `alost dospio dodatno<br />
evocirati sadr`ajnu i kreativnu sliku tih emisija i njihova<br />
utjecaja na dru{tvenu svijest tijekom onih godina i na politi~ka<br />
zbivanja koja su kasnije nai{la. No, za budu}eg istra`iva~a<br />
pripremljen je op{iran i pouzdan materijal, uz koji se<br />
spominje i mno{tvo imena televizijskih kreativaca, svojevrsnih<br />
pionira, za~etnika novoga medija, kao {to su (da navedem<br />
samo neke) Anton Marti, Zvonko Letica, Ivan Hetrich,<br />
Sa{a Bjelousov, Kre{o Novosel, Ivica Ivanac, Milan Grgi},<br />
Lazo Golu`a, Daniel i Joakim Maru{i}, Sa{a Zalepugin, Mirko<br />
Bolfek, Angel Miladinov, Mario Fanelli, Edo Gali}... i taj<br />
bi se niz mogao nastaviti imenima brojnih zaslu`nih pojedinaca,<br />
zabilje`enih u knjizi, koji su tih godina stvarali personalnu<br />
osnovu televizijskoga medija u Hrvatskoj.<br />
Posebno je zanimljivo {to se u ovoj knjizi daje pregled repertoara<br />
igranih emisija u proizvodnji Dramskog/Igranog programa.<br />
Ve} se iz popisa njihovih naslova i realizatora mo`e<br />
vidjeti kako je naglasak bio na hrvatskoj knji`evnosti kao polazi{tu<br />
za usvajanje televizijskih igranih `anrova, a uz to su<br />
kao scenaristi anga`irani i brojni mla|i pisci, a mnogi od njih<br />
upravo su tada zapo~injali dojmljive karijere televizijskih pisaca<br />
ili realizatora. U tom sklopu nalaze se i naslovi na{ih prvih<br />
televizijskih serija ili miniserija, {to pokazuje kako se od<br />
prvih dana prepoznala potreba da se razvija taj eminentno<br />
televizijski rod.<br />
Po~elo je jo{ 1961. sa serijama u dje~jem programu, a me|u<br />
prvima za odraslu publiku bila je 1964. serija u {est epizoda<br />
Htio bih znati tko sam u re`iji Dragoljuba [varca, koji je potpisala<br />
Zora Dirnbach pod pseudonimom Ana Bauman. Slijedile<br />
su i serije s tematikom iz suvremenoga `ivota, kao Dileme<br />
Ivice Ivanca u jedanaest epizoda ili Dijalozi Ive [tivi~i}a<br />
u {est epizoda. Posebna se briga posvetila, dakako, tematici<br />
partizanskoga ratovanja, o ~emu svjedo~e po dobroj gledanosti<br />
zapam}ene serije Sumorna jesen (devet epizoda,1969)<br />
Ivana [ibla u re`iji Zvonimira Bajsi}a, i Kuda idu divlje svinje<br />
(deset epizoda, 1971) Ive [tivi~i}a u re`iji Ivana Hetricha.<br />
Ipak, vrhunsku popularnost u ovom su razdoblju postigle<br />
dvije serije u dijalektu, koje su postavile vrlo visoke kriterije<br />
za svaki budu}i kreativni napor u tom podru~ju: kajkavski<br />
Meja{i ({est epizoda, 1970) Mladena Kerstnera i redatelja<br />
Ive Vrbani}a i Na{e malo misto u ~akavskom govoru<br />
(trinaest epizoda, 1970-71) Miljenka Smoje u re`iji Daniela<br />
Maru{i}a.<br />
Na samom kraju ovoga razdoblja nailazi podatak koji znakovito<br />
govori o politi~koj uvjetovanosti ~ak i dramskoga programa,<br />
i to u doba kad je ideologijski totalitarizam na planu<br />
estetike ve} odavno bio odba~en, donekle i zaboravljen. Naime,<br />
u prosincu 1971, dakle u danima prijelomne partijske<br />
sjednice u Kara|or|evu i na po~etku represije uperene protiv<br />
Hrvatskoga prolje}a, RTV Zagreb imala je na programu<br />
praizvedbu nove serije pu~koga humora Boltine zgode i nez-<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 42, str.<br />
gode hrvatsko-bunjeva~kog pisca Matije Poljakovi}a iz Subotice,<br />
u re`iji Petra [ar~evi}a. Premda je bilo snimljeno i najavljeno<br />
{est epizoda, prikazane su samo ~etiri (~ak i sa zabunama<br />
u redoslijedu emitiranja), jer su protiv serije kao »nacionalisti~ke«<br />
stigli prosvjedi partijskih foruma iz Vojvodine.<br />
Jedna od bitnih osobina povijesti televizijskoga medija u Hrvatskoj<br />
jest da se on razvijao u okvirima jugoslavenskoga federalnoga<br />
ustroja i uz trajno javno ili tek virtualno rivalstvo<br />
i nadmetanje sa <strong>savez</strong>nim medijem u Beogradu. To se osje}a<br />
u cijeloj knjizi, a »proces postupnog stvaranja republi~kog<br />
(danas bismo rekli: nacionalnog) programa odvijao se uz<br />
mnoge politi~ke otpore, prijekore i objede«, kako to suzdr`ano<br />
isti~e autor. Iako nas je autor zakinuo za posebno poglavlje<br />
sa zaklju~cima svojega istra`ivanja ({to bi bio dobrodo{ao<br />
pandan Uvodnoj bilje{ci), mo`da bismo i bez njih mogli<br />
do}i do spoznaje da ta stalna napetost izme|u zagreba~ke i<br />
beogradske televizije i njihovih politi~kih mentora zapravo i<br />
nije bila po svemu {tetna, jer je u rad i motivaciju na{ih medijskih<br />
za~injavaca unosila prijeko potreban i svrsishodan<br />
element konkurencije i kriterije sumjerljivosti. Koliko god ta<br />
konkurencija nije bila tr`i{na, nego (kripto)politi~ka i koliko<br />
je god zagreba~ka strana bila u tim odnosima politi~ki slabija,<br />
nemo}nija ili inferiorna, ona je imala odre|enu tehni~ku<br />
prednost po vremenu po~etka organiziranog rada i emitiranja,<br />
a slijedom toga i kreativnu superiornost u nekim najva`nijim<br />
aspektima konkretne medijske prakse.<br />
Ve} se prethodnim knjigama Nikola Von~ina potvrdio kao<br />
pouzdan vodi~ tragovima razvoja na{ih audio-vizualnih medija,<br />
a u ovoj najnovijoj pru`io nam je zadovoljstvo da iz godine<br />
u godinu pratimo nastanak pri~e koju bismo, parafraziraju}i<br />
davni socrealisti~ki naslov, mogli nazvati Kako se kalio<br />
hrvatski TV-ekran. Probijaju}i se mno{tvom dokumenata,<br />
podataka, citata i imena, zainteresirani ~itatelj dobiva pouzdane<br />
dojmove o takore}i dnevnoj praksi onih koji su stvarali<br />
tu televiziju, o njihovu entuzijazmu, snala`ljivosti i sposobnosti<br />
savladavanja raznih zapreka. Na neki na~in mo`e se<br />
bolje razumjeti i one politi~are s vrha Partije na ~elnim pozicijama<br />
RTV Zagreb, koji su se u svakodnevlju borbe za vlastiti<br />
TV-medij mo`da i protivno svojoj politi~koj volji na{li<br />
na onoj strani koja je do~ekala da bude optu`ena za hrvatski<br />
nacionalizam, neoprostivi i najve}i mogu}i grijeh u doba obveznoga<br />
bratstva i jedinstva.<br />
Knjiga bi mogla pomo}i i onoj zada}i kojoj }emo mi {to smo<br />
pre`ivjeli komunizam, a pritom se i smijali najte`e udovoljiti:<br />
kako do~arati svakodnevlje javnoga djelovanja u vrijeme<br />
kada se represija nije doga|ala ba{ svakoga dana, ali je bilo<br />
samorazumljivo da se njezina mogu}nost pretpostavljala i na<br />
taj je na~in bila djelotvorna kao autocenzura ili blokada neovisnih<br />
inicijativa. Pa ipak, nije se sre}om ba{ svatko klonio<br />
postupati sukladno vlastitu osje}aju ispravnoga, jer nije ni<br />
svaki slu~aj izlaska iz okvira uvijek bio ka`njiv ili ka`njen.<br />
Tako se moglo dogoditi da su me|u dramaturzima ili piscima<br />
anga`iranim na Televiziji Zagreb bili i neki ideolo{ki<br />
sumnjivci iz redova krugova{a ili razlogovaca, kao {to su bili<br />
Vlado Gotovac, Irena Vrkljan, ^edo Prica, Fedor Vidas, Pajo<br />
Kani`aj ili Ivan Ku{an.<br />
175<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 42/2005.
Change language