Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
POVODOM KNJIGA<br />
Iako je R. W. Fassbinder u recepciji {ire javnosti ponajprije<br />
<strong>filmski</strong> redatelj, dramsko djelo iznimno je bitan segment njegova<br />
stvarala{tva i to kao ishodi{te Fassbinderove poetike,<br />
no istovremeno i kao dio opusa neraskidivo vezan s ostalim<br />
oblicima njegova umjetni~kog izra`avanja. Osobitost je Fassbinderova<br />
djela da je u njemu vrlo te{ko povu}i jasne granice<br />
izme|u `anrova jer je on sam naklonjen mije{anju razina,<br />
postupaka i stilova iz razli~itih podru~ja umjetnosti, a to se<br />
’omek{avanje’ granica izme|u razli~itih umjetni~kih vrsta<br />
ponajprije odnosi na povezivanje izra`ajnih sredstava kazali-<br />
{ta i filma. U okviru novoga njema~kog filma on je poznat<br />
kao posrednik izme|u avangardisti~kih i tradicionalnih te-<br />
`nji, izme|u etabliranih umjetni~kih postupaka i onih rubnih<br />
ili subverzivnih, dakle izme|u starog i novog, ali ponajprije<br />
izme|u razli~itih medija, u prvom redu kazali{ta i filma,<br />
jer je od po~etka paralelno stvarao u kazali{tu i kao<br />
<strong>filmski</strong> redatelj. Poznata Fassbinderova produktivnost nije<br />
priznavala granice izme|u razli~itih umjetnosti te je polivalentnost<br />
umjetni~koga djelovanja njegova ponajbolja odrednica<br />
Fassbinder je od 1964. do 1966. poha|ao gluma~ku {kolu u<br />
Münchenu te je po primarnom obrazovanju glumac, a re`ijske<br />
postupke usvojio je prakti~nim radom u kazali{tu. Svoja<br />
djela napisana za kazali{te on je prilago|avao za film, a kao<br />
predlo{ci za filmove slu`ila su mu i velika knji`evna djela.<br />
Zbog toga njema~ki kriti~ar Benjamin Henrichs govori ~ak<br />
o »bastardima forme« u Fassbindera, jer su »kri`anci izme|u<br />
kazali{ta i filma«. Sam Fassbinder bio je svjestan te interakcije<br />
izme|u razli~itih umjetni~kih oblika u ranoj fazi svojega<br />
stvarala{tva: »U kazali{tu sam inscenirao kao da se radi o filmu,<br />
a potom sam film snimao kao da je rije~ o kazali{tu.«<br />
Sve to svjedo~i o kontinuitetu povezivanja filma i kazali{ta u<br />
autora, a time i o zaklju~cima koje iz toga moramo izvu}i —<br />
nemogu}e je razumjeti njegove filmove bez uvida u njegovo<br />
dramsko stvarala{tvo. Sam Fassbinder tvrdi: »Uvjeren sam,<br />
kada radi{ filmove, mora{ znati ne{to i o kazali{tu.«<br />
Prva Fassbinderova drama, Ju`njak (Der Katzelmacher,<br />
1968), izvedena je u Münchenu 1968. godine i to u Action-<br />
Theateru, neformalnom projektu egzistencijalno povezane<br />
skupine kazali{nih umjetnika izraslu u supkulturnoj sredini<br />
bavarske prijestolnice. Eksperimentalno-radikalni izraz i politi~ki<br />
anga`man Fassbinderovih ranih komada, na hrvatskom<br />
objavljenih u zbirci Anarhija u Bavarskoj, nisu u potpunosti<br />
shvatljivi izvan konteksta nastanka u jeku studentskih<br />
revolta i dru{tvenih potresa toga doba. O antiautoritar-<br />
186<br />
nom stajali{tu autora svjedo~i hektografirani tekst komada<br />
dijeljen uo~i premijere, na ~ijoj naslovnici stoji: »Ovaj komad<br />
ne pola`e pravo na autorska prava. Slobodan je za sve.«<br />
Na Fassbinderovu inicijativu Action-Theater prerasta u ’antiteatar’,<br />
koji je djelovao od 1967. do 1971. godine kao<br />
neka vrsta ’intenzivnog kazali{ta’, {to je na tragu Antonina<br />
Artauda tra`ilo kontakt s publikom. Osnovna je odrednica<br />
toga kazali{ta njegova antiautoritarna te`nja kao opreka visokoj<br />
kulturi i etabliranim ustanovama, te inscenacije nastaju<br />
kao kolektivno djelo u okviru skupine (iako je Fassbinder<br />
uskoro preuzeo glavnu rije~ pri inscenacijama komada).<br />
Protivnik establi{menta<br />
Program antiteatra Fassbinder formulira u zbrkano formuliranu<br />
odbijanju konvencija i normi potro{a~kog dru{tva:<br />
»Na{ se anga`man manje usmjerava protiv gra|anskog establi{menta,<br />
a daleko vi{e protiv malih stvari, braka, policije,<br />
skrbi, 6-satnoga radnog dana, roditelja, referenata u kulturi,<br />
banaka.« U motu drame Anarhija u Bavarskoj navodi se citat<br />
iz kazali{noga programa antiteatra koji dobro opisuje i<br />
Fassbinderove umjetni~ke postulate u ranoj fazi njegovog<br />
djelovanja:<br />
Š...š Anarhija u Bavarskoj usmjerena je protiv revolucije<br />
’na brzinu’, zala`e se za ’dugi hod’, revoluciju u prvom<br />
redu u svijesti revolucionara i gra|ana. Na osnovi razli~itih<br />
scena montiranih u revijalnom stilu treba pokazati da<br />
vanjske promjene nisu dovoljne da bi izazvale ne{to bitno<br />
u zapadnja~koj svijesti, koja se fiksirala na pod~injavanje<br />
i autoritet.<br />
Kako je njihovo kazali{te izgledalo u praksi, mo`e ilustrirati<br />
Fassbinderova inscenacija Goetheove Ifigenije na Tauridi<br />
(Iphigenie auf Tauris): dok Ifigenija zastupa pervertiranu slobodu<br />
namjesto humanisti~kih ideala, Toas je predstavnik autoritarnih<br />
politi~kih odnosa. Nadalje, Orest poznati monolog<br />
izgovora potpuno drogiran, a on i Pilad na otok dolaze<br />
kao homoseksualni ljubavni par te predstavljaju supkulturni<br />
svijet. Uz to Fassbinder Goetheov tekst montira s aktualnim<br />
citatima Mao Zedonga, Paula McCartneya i Erike Runge<br />
kako bi i na taj na~in izvrnuo koncept »afirmativne kulture«<br />
(Herbert Marcuse) {to se po njemu dodvorava postoje}im<br />
odnosima snaga u dru{tvu.<br />
O radikalnosti njihova koncepta svjedo~i i obrada poznatog<br />
komada Alfreda Jaryja Ubu, koji nagla{avanjem provokacije<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 42/2005.<br />
UDK :821.112.2-05Fassbinder, R. W<br />
821.112.2-2"196"(049.3)<br />
Milka Car<br />
Fassbinder — dramati~ar i <strong>filmski</strong><br />
redatelj<br />
Rainer Werner Fassbinder, 2004, Anarhija u Bavarskoj, Zagreb: DAF (prevela<br />
Vlatka [imunovi})
Change language