Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
8<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 42, str. 3 do 21 Kragi}, B.: Tipologija `enskih zvijezda ameri~kog filma<br />
opaskama kako bo`anska upravo u primjeru Garbo nadvladava<br />
i djevicu koja nema snage privu}i obo`avanje, kao i,<br />
duhovnom ~isto}om, fatalnu `enu. 18 Marlene Dietrich po<br />
Patalasu dijeli s Gretom Garbo vi{ezna~nost seksepila, upu-<br />
}enost i `enama i mu{karcima, ali s bitnom razlikom da je<br />
utjelovljavala sexus (Patalas, 1963: 138), za razliku od Grete<br />
Garbo, koja je utjelovljavala osje}aj li{en svake po`ude.<br />
Marlene Dietrich »kvari mu{karce u kojima pobu|uje samo<br />
po`udu, reducira ih na nagon... oko nje je aura ne~istoga«<br />
(Patalas, ibid.). 19 Njezino odijevanje u mu{ku odje}u (frak i<br />
cilindar u Maroku) simbolizira volju za vladanjem nad mu{karcima,<br />
ali ona istodobno, utjelovljavaju}i obe}anje zadovoljstva,<br />
ali ne i njegovo ispunjenje, pristaje na rizik da bude<br />
odbijena. Patalas ustvr|uje da je Sternberg od Marlene Dietrich<br />
nastojao oblikovati seks-feti{ pa je radnju filmova s<br />
njom kao protagonisticom (ukupno sedam) sve vi{e reducirao<br />
na slijed ritualnih ~inova, s protagonisticom kao katalizatorom<br />
propadanja ([angaj-eskpres), dok se u Grimiznoj<br />
carici, gdje tuma~i Katarinu Veliku, politi~ka mo} zasniva na<br />
seksepilu (Patalas, 1963: 140, 145). Haskell smatra da je Dietrich<br />
znatno vi{e subjekt, odnosno znatno manje objekt od<br />
Grete Garbo te uspostavlja specifi~nu distinkciju izme|u<br />
njih dvije zasnovanu na ironiji: za razliku od Garbo koja tra-<br />
`i vje~nu i apsolutnu ljubav, »Marlene Dietrich tra`i ne{to<br />
mnogo slo`enije — ljubav sada, danas i ovdje« (Haskell,<br />
1987: 107). Haskell napominje da je »za razliku od Garbo<br />
koje se dr`i nade u vje~nu ljubav... Dietrich realisti~na, 20 ~ak<br />
i fatalistica. Ona prihva}a i razumije ljudsku slabost, ludost,<br />
izopa~enost i potrebu za iskupljenjem. [tovi{e, ona je i ranjiva...<br />
Iako mitsko bi}e, ujedno demistificira. Ro|ena je kao<br />
iskusna pa je tako Sternberg imao te{ko}a da je prika`e kao<br />
nevinu kneginju u po~etnim scenama Grimizne carice« (Haskell,<br />
1987: 109). Haskell tako|er odbacuje mogu}nost tuma~enja<br />
da je Sternberg odijevaju}i je u mu{ku odje}u kreirao<br />
pseudomu{karca, upu}uju}i na ’feminizaciju’ mu{kih ju-<br />
Jean Harlow<br />
Marlene Dietrich<br />
naka u njihovim filmovima. U tom smislu ona zaklju~uje da<br />
Dietrich »parodira konvencionalno shva}anje mu{kog autoriteta<br />
i spolnih uloga, a da pritom ne uni{tava vlastitu vjerodostojnost<br />
kao `ene. Njezin realizam nije neprivla~an ni antiromanti~an«<br />
(Haskell, 1987: 112). [tovi{e, Haskell ukazuje<br />
na ’karizmu’ Marlene Dietrich, koja joj je omogu}ila da<br />
nadvlada sliku sebe kao obi~ne mu{ke (Sternbergove) projekcije<br />
(vidi Haskell, ibid.), dok Dyer u svom pregledu razli-<br />
~itih tuma~enja tog redateljsko-gluma~kog odnosa nalazi<br />
mogu}nost uvida u njegove napetosti i protuslovlja istoga<br />
(vidi Dyer, 1998: 179-180). I kao {to Patalas zaklju~uje da<br />
se Marlene Dietrich nakon 1935, izgubiv{i Sternbergov barokni<br />
okvir, uklopila u tip dobre prijateljice (Destry ponovno<br />
ja{e), tako i Haskell u povodu istog filma napominje da<br />
ona »odlazi na Zapad i ponovno postaje djevica« (Haskell,<br />
1987: 119). Dietrich se u ulogama nakon Drugoga svjetskog<br />
rata uklapa u tip mondenke sklone samoironiji (Svjedok optu`be),<br />
a ~esto i »s maskom bi}a nedoku~iva i tajnovita« (Patalas,<br />
1963: 145-146) 21 pa tako barokni dekor koji okru`uje<br />
njezinu pojavu u Dodiru zla odr`ava u sje}anju njezin mit.<br />
Za razliku od Grete Garbo i Marlene Dietrich, Mae West<br />
bila je »prvi samostvoreni `enski mit, iako je tip koji je utjelovljavala<br />
bio je poznat iz vesterna — barska zabavlja~ica«<br />
(Patalas, 1987: 146). Njezina je osnovna odlika gotovo mu{ka<br />
nezavisnost — nitko je ne posjeduje, ni{ta joj se ne treba<br />
obja{njavati, ona ne zagovara nijednu vrednotu koja bi se<br />
morala za{titi. Istodobno ona ulogu kokete ispunjava `ivotnom<br />
snagom i vitalno{}u koji transcendiraju dobro i zlo, a<br />
njezina se pojava radikalno razlikuje od ljepote Grete Garbo<br />
— plavu{a nagla{enijih oblina (poput mnogih kasnijih pinupova)<br />
ona provocira dominantni moral (koji jo{ odre|uju<br />
viktorijanske i/ili puritanske vrednote), i to dvosmislenim<br />
aluzivnim replikama (sama je pisala scenarije svojih najve}ih<br />
uspjeha), blagom vulgarno{}u, a i specifi~nim izgovorom i<br />
pokretima kojima stvara eroti~ku anticipaciju. Stoga Patalas<br />
zaklju~uje da je ona i mogla biti na vrhuncu popularnosti us-<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 42/2005.
Change language