Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
176<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 42, str. 173 do 176 [krabalo, I.: Tragovima razvoja audiovizualnoga medija, ili kako se kalio na{ TV-ekran<br />
U tom unutar sebe kontradiktornu samoupravnom socijalizmu<br />
u SFRJ, gdje se `ivot odvijao, kako se negdje ~ulo, izme-<br />
|u Gologa otoka i Brijuna, kao referentnih to~aka dvaju<br />
opre~nih aspekata sustava (represije i hedonizma), novi medij<br />
televizije stvarao je i svoje zvijezde, voditeljske, spikerske<br />
ili pjeva~ke, pa nam ova zbirka povijesnih priloga na raznim<br />
mjestima doziva u pam}enje neka imena dugotrajne popularnosti,<br />
koja su ugra|ena u temeljne standarde kvalitete na<br />
na{oj televiziji. Valja spomenuti barem neke od njih: Zvonko<br />
Zmazek, Dobroslav Silobr~i}, Vojo [iljak, Milka Babovi},<br />
Gordana Bonetti, Jelena Lovreti}, Mladen Deli}, Oliver<br />
Mlakar, Ksenija Urli~i}, Helga Vlahovi},Tereza Kesovija, Ivo<br />
Robi}, Gabi Novak, Vice Vukov...<br />
Bogatstvo podataka upravo vabi na razra|enu obradu i evaluaciju<br />
pojedinih aspekata razvoja i ekspanzije televizije, posebno<br />
njezinih estetskih dosega unutar dramskoga, zabavnog<br />
i dje~jeg programa u ono pionirsko doba. Dakako da u takvim<br />
prikazima posve}enim pojedinim segmentima razvoja<br />
ne}e biti mogu} jednostran pristup, recimo isklju~ivo po<br />
estetskim kriterijima, jer su politi~ki, tehni~ki i tehnolo{ki<br />
aspekti (uz personalne) nezaobilazni kad god je rije~ o bilo<br />
~emu iz dosada{nje povijesti na{e dalekovidnice. Tko god i<br />
bilo kada osjetio poriv za taj zahtjevan, ali i prijeko potreban<br />
zahvat, imat }e u ovim i svim dosada{njim prilozima za povijest<br />
radija i televizije u Hrvatskoj, koje nam je s velikim<br />
trudom i dobrim poznavanjem prikupio Von~ina, dragocjenu<br />
riznicu dokumentacije kao vrlo solidno i nadasve pouzdano<br />
polazi{te.<br />
Ovu je dragocjenu knjigu netko u nevezanu razgovoru uz<br />
kavu usporedio s antimuzejem konceptualista Vladimira Dodiga<br />
Trokuta, koji je od odba~enih uporabnih predmeta<br />
stvorio dojmljivu umjetni~ku recikla`u {to do~arava kontekst<br />
`ivota kada su ti predmeti jo{ bili u funkciji. Doista, bogatstvo<br />
kronolo{ki izlo`enih dokumenata o unutarnjem<br />
ustroju hrvatske dalekovidnice u godinama njezine ekspanzije<br />
i prvobitne akumulacije kreativnoga kapitala ili pak o danas<br />
ve} mo`da zaboravljenim prijeporima, kao i svi drugi<br />
podaci i brojke u knjizi, vrlo rje~ito govore o cijelom kontekstu<br />
onda{njih okolnosti i o naporima pionira novoga medija.<br />
Zbog toga autoru pripada priznanje {to nije propustio<br />
priliku da dalekovidno odmah prikupi i u~ini dostupnim bitnu<br />
i jo{ »vru}u« gra|u za povijest audio-vizualnoga medija u<br />
Hrvatskoj, gra|u koju bi sljede}a generacija istra`iva~a vjerojatno<br />
uzaludno tra`ila i eventualno skupila s velikom mukom,<br />
a bez jamstva pouzdanosti i cjelovitosti.<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 42/2005.
Change language