Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 42, str. 33 do 38 Kova~, G.: Mu{ka posla<br />
praksa da nau~e kako se raskadrirava scena, ali ne i film koji<br />
bi konkurirao na Danima. Posljednje se ti~e i jednominutne<br />
zafrkancije Foto-kinovideo kluba Zapre{i} pod naslovom<br />
Sasvim obi~no jutro u dvori{tu FKVK-a Zapre{i} Davora Biru{a.<br />
Jedini je srednjometra`ni film u igranoj konkurenciji<br />
ljubavno-fantasti~na drama Vidovnjakinja Biljane ^aki}-Veseli}<br />
o vidovitoj Janji koja prolazi bra~nu rizu, a dane provodi<br />
pru`aju}i usluge ’~itanja’ budu}nosti putem telefona.<br />
Film je nastao u produkciji TV Slovenije, a rije~ je o tipi~nom<br />
televizijskom proizvodu simpati~ne nadnaravne ljubavne<br />
pri~e, konvencionalne re`ije, s iznena|uju}im obratom<br />
na kraju. Biljani ^aki} hitno treba ipak neki ja~i projekt ili<br />
vlastiti autorski film koji }e potvrditi kvalitetu mlade redateljice.<br />
Do{li smo i do najlo{ijega filma festivala, a on se zove<br />
I galebovi su se smijali Stjepana Hotija. Film govori o vesla-<br />
~u Igoru Boraski, osvaja~u bron~ane olimpijske medalje, koji<br />
sprema i odvodi hrvatsku bob-posadu na zimsku Olimpijadu.<br />
Tako ne{to naivno i glupo dugo nismo imali priliku vidjeti.<br />
Na taj diletantski proizvod uspjeli su se navu}i ~ak i<br />
uspje{ni glumci poput [pire Guberine, Vedrana Mlikote i<br />
Ecije Ojdani}, koji se u svojih nekoliko izgubljenih gluma~kih<br />
minuta doista trude i, {to je najapsurdnije, doista uspijevaju<br />
biti dobri. I na kraju, kao posljednji primjer krize kratke<br />
igrane forme navedimo i ~injenicu kako ove godine ni jedan<br />
film iz igranoga programa nije nagra|en Oktavijanom.<br />
Razmi{ljanje o strogoj selekciji dokumentarnih filmova ovogodi{njeg<br />
selektora Gorana Devi}a, navodi nas da se prisjetimo<br />
pro{logodi{njega selektora Zvonimira Juri}a. Od velikoga<br />
broja prijavljenih dokumentaraca Juri} je u konkurenciju<br />
odabrao samo devet, {to je, za razliku od recimo brojke<br />
od prije dvije godine, kada je u konkurenciji bilo trideset i<br />
sedam filmova, naizgled pora`avaju}a ~injenica... Devi} je<br />
ove godine uvrstio tri dokumentarca vi{e od Juri}a (bez naknadno<br />
uvr{tena Kreljina filma), {to nas navodi na pomisao<br />
kako je sve manje dobrih dokumentarnih filmova. No, kako<br />
je rije~ o najvitalnijem kratkometra`nom i srednjometra`nom<br />
programu u sklopu Dana, te{ko je takvu pomisao olako<br />
prihvatiti. Stro`a selekcija napravljena je iz ~isto kvalitativnih<br />
razloga, jer pogledamo li godinama unatrag, mnogo<br />
se toga nezaslu`eno uspijevalo provu}i pod nazivnikom dokumentarni<br />
film. Naposljetku, ni jedan film u dokumentarnom<br />
programu vi|en ove godine ne zaslu`uje da ne bude<br />
uvr{ten, jer svaki nam od njih, kako i sam selektor Devi}<br />
ka`e, »nudi jednu intrigantnu autorsku interpretaciju `ivota<br />
oko nas«. Kreljin film tako|er.<br />
Jukin i Lauerov dokumetarni uzlet<br />
Ovogodi{nju nagradu za najboljeg producenta ve} po ~etvrti<br />
put odnosi Factum, najradi{niji proizvo|a~ dokumentarnih<br />
filmova. Pro{le godine to se dogodilo zahvaljuju}i filmovima<br />
Pe{~enopolis Zrinke Matijevi}-Veli~an i Sve o Evi Silvestra<br />
Kolbasa, a ove godine filmovima debitantice Dane Budisavljevi}<br />
Sve 5! i Lora — svjedo~anstva Nenada Puhovskog.<br />
Ujedno i dobitnik Velike nagrade festivala, Sve 5! nije<br />
tako jak film kao pro{logodi{nji Factumov film Silvestra<br />
Kolbasa (na`alost nije nagra|en ni jednom nagradom!), ali<br />
im je zajedni~ko to {to oba filma ulaze u `ivote protagonistica<br />
seciraju}i njihove najintimnije trenutke. Ve} je i iz sama<br />
Sve pet! Dane Budisavljevi}<br />
filma vidljivo da je redateljica provodila velik dio vremena<br />
kako bi se {to vi{e zbli`ila sa Lidijom [unjerga, pornoglumicom<br />
i prostitutkom, te na taj na~in izvukla {to intrigantnije<br />
trenutke njezina intimnog `ivota. Redateljica je u tome nedvojbeno<br />
uspjela, ponudiv{i nam doista intrigantnu pri~u o<br />
osobi ~iji `ivot, kao i sam film, otvara niz zanimljivih tema,<br />
poput trgovine ljudima, pornoindustrije, prostitucije i licemjerju<br />
male sredine. Kao i Kolbasov film, Sve 5! snimljen je<br />
kamerom iz ruke, nenamje{tenih i namjerno nedotjeranih<br />
kadrova, s neo{trinama u slici te pojedinim pojavljivanjima<br />
autorice ili njezina glasa u kadru. [to se ti~e stila film je odli~no<br />
osmi{ljen i realiziran, no, ozbiljno pati od nedostatka<br />
izlaga~ke discipline te je zbog toga pomalo zbrkan. Stje~e se<br />
dojam kako je redateljica u nekim trenucima pre{la granicu<br />
objektivnog odnosa prema snimljenoj gra|i, zbog ~ega je gubila<br />
osje}aj za suvislije pri~anje pri~e.<br />
Puhovski se u Lori bavi poznatim slu~ajem splitske vojne<br />
luke u kojoj je izme|u 1992. i 1996. godine zatvarano i mu-<br />
~eno nekoliko stotina zatvorenika, ve}inom srpske nacionalnosti.<br />
Tema je intrigantna ve} iz same ~injenice {to je ’slu~aj<br />
Lora’ do dan-danas nerazrije{en, tako da je rije~ o jo{ uvijek<br />
bolnoj to~ki hrvatskoga dru{tva i hrvatske politike. Puhovski<br />
film gradi talking-heads stilom te bez obzira na nedostatak<br />
dokumentirane gra|e, {okantne izjave u kameru mnogih<br />
biv{ih zatvorenika, generala, odvjetnika, novinara i biv{eg<br />
na~elnika PU splitske, gledatelje nikako ne ostavljaju ravnodu{nim.<br />
Najve}e optere}enje filmu donosi autorovo ustrajavanje<br />
na isje~cima vijesti televizijskih dnevnika potkraj filma,<br />
~ije bi reduciranje pridonijelo dinamici. Jedan drugi film,<br />
nastao u hrvatsko-srpskoj produkciji, bavi se nehumanim<br />
odnosom prema manjinama. Rije~ je o Izbrisanima Davora<br />
Konjiku{i}a, a prati sudbine nekolicine ljudi u Sloveniji koji<br />
su preko no}i izgubili sva gra|anska prava, osobne karte,<br />
putovnice i voza~ke dozvole, i to samo iz razloga da ih se<br />
otjera iz zemlje. Tema je kao stvorena za punokrvni dokumentarac,<br />
ali na kraju film djeluje kao odli~na skica za neki<br />
budu}i film. Tako intrigantna tema ipak zaslu`uje mnogo<br />
dublje zadiranje u problematiku, a samim time i dulje filmsko<br />
trajanje. No, nekolicina potresnih momenata doista nas<br />
poga|a, pogotovo kraj filma, kada zastupnik Izbrisanih od-<br />
35<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 42/2005.
Change language