Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
92<br />
A<br />
AN\ELI U AMERICI<br />
Angels In America<br />
SAD, 2003 — pr. Avenue Pictures Productions, Celia<br />
D. Costas; izv.pr. Cary Brokaw, Mike Nichols —<br />
sc. Tony Kushner; r. MIKE NICHOLS; d.f. Stephen<br />
Goldblatt; mt. John Bloom, Antonia Van Drimmelen<br />
— gl. Thomas Newman; sgf. Stuart Wurtzel;<br />
kgf. Ann Roth — ul. Al Pacino, Meryl Streep, Emma<br />
Thompson, Michael Gambon, Justin Kirk, Ben<br />
Shenkman, Mary-Louise Parker, Jeffrey Wright —<br />
352 min — distr. Issa<br />
New York, listopad 1985. U prvoj godini<br />
drugog predsjedni~kog mandata Ronalda<br />
Reagana, u Sjedinjenim Dr`avama sve je<br />
vi{e oboljelih od AIDS-a. Neizlje~ivi sindrom<br />
najvi{e poga|a homoseksualce,<br />
me|u kojima je i mladi Prior, koji spoznaju<br />
o svom stanju prihvati znatno lak{e od<br />
ljubavnika Louisa. Ne znaju}i kako se nositi<br />
sa situacijom, Louis napusti Priora i<br />
zapo~ne vezu s o`enjenim pravnikom Joeom,<br />
~iji {ef, arogantni Roy Cohn, nije~u}i<br />
vlastitu homoseksualnost, tako|er oboli<br />
od AIDS-a.<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 42, str. 85 do 99 Videoizbor<br />
»Ja nisam homoseksualac. Ja sam heteroseksualac<br />
koji naokolo spava s mu{karcima.«<br />
Ka`e to Al Pacino kao jedan<br />
od likova oboljelih od AIDS-a u miniseriji<br />
An|eli u Americi. Ka`e i — u<br />
samo nekoliko rije~i — iska`e svu hipokriziju<br />
kojom se bavi redatelj Mike<br />
Nichols u jednom od svojih najve}ih<br />
uspjeha u karijeri. [estodijelni projekt<br />
u distribuciji televizijske mre`e HBO<br />
koja posljednjih nekoliko godina doslovce<br />
kilometrima {iri granice maloekranskog<br />
izra`avanja (Seks i grad, Obitelj<br />
Soprano, Dva metra ispod zemlje),<br />
nai{ao je na iznimno zanimanje ameri~ke<br />
publike i jednako takav odjek ameri~ke<br />
kritike. Rekordnih jedanaest<br />
Emmyja i pet Zlatnih globusa predvode<br />
niz osvojenih priznanja, koja u tolikim<br />
koli~inama uvijek izazivaju neizbje`no<br />
pitanje. Je li pretjerano?<br />
Iako se Nicholsov projekt u pojedinim<br />
dionicama pri~e i osobito realizacije<br />
~ini pretjeranim, An|eli u Americi iz<br />
2003. u potpunosti zaslu`uju epitet<br />
izvanserijskoga televizijskog doga|aja.<br />
Dru{tveno relevantna tema, precizno<br />
pozicioniranje pri~e u mikropovijesni<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 42/2005.<br />
kontekst i plasti~ni likovi s premre`enim<br />
odnosima ~ine tu miniseriju radom<br />
koji je s pravom obilje`io cijelu<br />
jednu godinu u ameri~koj TV-produkciji.<br />
Zna li se obujam i kakvo}a te produkcije,<br />
gotovo {estosatna miniserija<br />
naslov je u kojem je mogu}e prona}i<br />
{to{ta vrhunsko. Od glume i re`ije do<br />
scenarija i politi~kih analiza. Upravo je<br />
politika klju~na poveznica u pri~i, pa<br />
nije pogre{no ustvrditi da su An|eli u<br />
Americi zapravo politi~ka drama o<br />
konkretnom trenutku suvremene ameri~ke<br />
povijesti. Jednom i — jedinstvenom.<br />
Bez obzira {to dvadeset godina<br />
nakon vremena u kojem se radnja zbiva<br />
u ameri~kom dru{tvu detektiramo<br />
mnogo toga {to Nichols minuciozno<br />
ra{~lanjuje i kritizira.<br />
Radnja se, naime, doga|a u jesen 1985,<br />
kada je predsjednik Ronald Reagan pobjedni~ki<br />
zakora~io u drugi mandat zadovoljan<br />
na~inom kako je izmijenio zemlju<br />
u proteklih nekoliko godina.<br />
»Sada imamo vjeru i istinu«, tvrdi to jedan<br />
od likova aludiraju}i da je prije Reagana<br />
ameri~ko dru{tvo grcalo u nedostatku<br />
snage, identiteta i samopo{tovanja.<br />
Sredinom 1980-ih to je zaboravljena<br />
pro{lost, pa se ~ini da je konzervativni<br />
duh nove Amerike dugoro~no nezaustavljiv.<br />
U takvim okolnostima —<br />
(samo)proklamirana gospodarskog,<br />
politi~kog i moralnog preporoda — zemljom<br />
se {iri po{ast AIDS-a. No, kako<br />
to isti~e Nicholsov film, ta po{ast nije<br />
sveameri~ko pitanje, nego pitanje i —<br />
problem manjinske homoseksualne zajednice<br />
i njezina na~ina `ivota. Predstaviv{i<br />
sve svoje likove kao pripadnike<br />
takva geta, geta dru{tvene savjesti i interesa,<br />
redatelj s njihovim sudbinama i<br />
prihva}anju tih sudbina zrcali iznimno<br />
va`an trenutak u sazrijevanju Amerike i<br />
Amerikanaca. Gledaju}i iz dana{nje