You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
160<br />
STUDIJE I ISTRA@IVANJA<br />
Luciano Dobrilovi}<br />
Hrvatska kinematografija 1990-ih<br />
(2. dio)*<br />
1993.<br />
Na pulskom festivalu 1993. sudjelovala su tri dugometra`na<br />
hrvatska filma snimljena tijekom te godine: Zlatne godine<br />
Davora @mega~a, Vrijeme za... Oje Kodar i Kontesa Dora<br />
Zvonimira Berkovi}a, koji je i osvojio Zlatnu arenu za najbolji<br />
film te Zlatnu arenu za najbolji scenarij (Zvonimir Berkovi}),<br />
glavnu `ensku ulogu (Alma Prica) i glazbu (Igor Kuljeri}),<br />
dok su nagrade za re`iju, glavnu mu{ku ulogu (Ilija<br />
Ivezi}) i fotografiju (Slobodan Trnini}) dodijeljene filmu<br />
Zlatne godine. Vrijeme za... nije osvojio niti jednu nagradu.<br />
Zlatne godine bave se traumama nacije nakon gu{enja Hrvatskog<br />
prolje}a 1971. od strane jugoslavenskog re`ima te<br />
opskurnom linijom osvete koju likovi te{ko izbjegavaju. Za<br />
razliku od onoga {to se doga|a u Pri~i iz Hrvatske, u @mega~evu<br />
filmu likovi ne posti`u kona~no pomirenje te biva<br />
nagla{en karakter nesvjesnosti dinamike koja povla~i osobe<br />
u isprazno tra`enje pravde, pothranjivano uklanjanjem trauma.<br />
Jakov Petras se u svibnju 1990. vra}a u domovinu, nakon {to<br />
je dvadeset godina ranije sudjelovao u pokretu te emigrirao<br />
kako bi izbjegao policijski progon. Susre}e brata Mislava<br />
koji je, budu}i da je ostao u Hrvatskoj, odle`ao dvije godine<br />
u zatvoru jer je napisao ~lanak kojim je podr`ao Prolje}e, no<br />
kasnije se prilagodio okolnostima, o`eniv{i bogatu Zagrep-<br />
~anku i vode}i buran `ivot. Jakovljev povratak }e kod Mislava<br />
potaknuti nenadani povratak trauma koje je pro`ivio u<br />
zatvoru, zbog okrutnih tortura tijekom ispitivanja kojima je<br />
policija nastojala dobiti informacije o Jakovljevu bijegu. Sje-<br />
}anja na pro`ivljeno maltretiranje predstavljaju nam se serijom<br />
crno-bijelih flashbackova. Isto su tako crno-bijele i smje-<br />
{tene u isto razdoblje, no objektivnijeg karaktera, vanjske<br />
analepse koje ilustriraju Jakovljevu potragu za istinom o<br />
sumnjivoj smrti svoje zaru~nice Sun~ane, bez obzira na bratovu<br />
{utnju i na {utnju djevoj~ine majke. Jakov pronalazi inspektora<br />
tajne policije koji je vodio sudbonosno ispitivanje i<br />
mu~io brata, i uperi pi{tolj u njega, no dolazi Mislav, koji }e<br />
ubiti krvnika i vratiti se u zatvor, u istu }eliju kao i prije dvadeset<br />
godina.<br />
Djelo, koje se na formalnoj razini ~ini mje{avinom dokumentarnog<br />
filma i politi~kog trilera, 1 gledatelju nudi mogu}-<br />
nost sekundarne identifikacije asocijativnog tipa, zahvaljuju-<br />
}i realizmu kojega film uspijeva odr`ati, zahvaljuju}i i crnobijelim<br />
flashbackovima, koji u naj{iri kontekst povijesne i<br />
dru{tvene problematike ume}u osobna doga|anja: u po~etku<br />
je bilo zami{ljeno da se film nazove Zagreb, otvoreni grad.<br />
Kako je posve jasno iz samih redateljevih rije~i, gledatelj je<br />
vo|en do razmi{ljanja o dubokim dru{tvenim problemima i<br />
napetostima, koji bi ina~e bili gotovo mehani~ki preneseni<br />
na sljede}e generacije, posebice ako ljudi dopuste da ih nesvjesno<br />
obuzmu psihi~ke energije, kao {to se to doga|a s likovima.<br />
Ako se Jakovljeva `e| za istinom ~ini vi{e manijom<br />
nego svjesnom potragom {ireg obuhvata, manija za udobnostima<br />
u koju je Mislav bio utonuo tijekom godina povezana<br />
je s nemogu}no{}u ostvarenja svjesnog razmi{ljanja, a potisnute<br />
traume po povratku brata iz egzila nenadano izbijaju<br />
na povr{inu, s nagla{enom `estinom u smislu krivnje (u<br />
ovom slu~aju diktirane i intimnim odnosom sa Sun~anom,<br />
Jakovljevom zaru~nicom). Bol likova vodi dubljem razumijevanju<br />
ljudskih drama te nam se ~ini pogodnim ustvrditi<br />
kako isti mehanizmi koji ove likove vode do poraza mogu<br />
nastati i na kolektivnoj razini, ako osobe koje tvore kolektiv<br />
ne izvr{e potrebnu regulaciju i integraciju destabiliziranih<br />
podsvjesnih sadr`aja.<br />
Vrijeme za..., s jasnim biblijskim referencama, nagla{eno epskog<br />
okusa, prvi je hrvatski cjelove~ernji igrani film koji se<br />
u potpunosti bavi temom Domovinskog rata. Usprkos tome<br />
{to je namjera Oje Kodar bila cijenjena, nacionalna kritika je<br />
prakti~ki pokopala film, pronalaze}i u njemu isti nagla{eni<br />
manihejizam i iste ideolo{ke i formalne postupke filma jugoslavenske<br />
propagande. 2 Jedina iznimka je kritika Mate ]uri-<br />
}a. 3<br />
U selu s etni~ki mije{anim stanovni{tvom, Srbi pripremaju<br />
napad na svoje zemljake Hrvate. Naglo izbija nasilje. Ne nedostaju<br />
uba~eni dokumentarni prizori. ^etnici bez ikakve<br />
milosti masakriraju mnoge Hrvate iz sela, potpomognuti <strong>savez</strong>nom<br />
vojskom. Jedna Hrvatica, Marija, i njezin sin adolescent,<br />
Darko, koji }e se pridru`iti hrvatskim dragovoljcima,<br />
uspijevaju se spasiti i do}i do grada. Le{ jednog njegova<br />
prijatelja, o~ito neprepoznatljiv, gre{kom biva upu}en Mariji.<br />
Ona odlu~uje po}i u svoje rodno selo, koje je tada ve} pod<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 42/2005.<br />
UDK: 791.622(497.5)"199<br />
791-21(497.5)"1993/95"<br />
* Studija je nastala prilagodbom i prijevodom autorova diplomskog rada. Zbog te ~injenice, kao i objavljivanja u nastavcima, nije primijenjen standardan<br />
model citiranja.
Change language