You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
V.F.D., za kojim Baudelaireovi tragaju<br />
u trenucima kad ih stihija ne baca amotamo.<br />
Mo`e li filmska adaptacija tako apstraktna<br />
i uza sam ~in pisanja vezana<br />
djela biti jednakovaljana? Odgledav{i<br />
nekoliko puta visokobud`etni Lemony<br />
Snicket: Niz nesretnih doga|aja, koji<br />
potpisuje Spielbergov {ti}enik i razmjerni<br />
rutiner Brad Silberling (znan<br />
uglavnom po Casperu), ne mogu ba{<br />
re}i da je tako. Ekvivalentan bi na~in<br />
pripovijedanja tra`io da se redatelj potpi{e<br />
kao »Lemony Snicket«, da film<br />
bude kvazidokumentarac, sastavljen od<br />
slu~ajnih snimaka Baudelaireove djece<br />
i Snicketovih rekonstrukcija, te da `u-<br />
|eno uto~i{te bude mrak kinodvorane<br />
ili kakva kinote~nog arhiva. Odnosno,<br />
sve ono {to u knji`evnom obliku pri~e<br />
zna~i ~in pisanja, u ekranizaciji bi trebao<br />
odmijeniti ~in snimanja. A koji bi<br />
studio pristao na tako radikalnu preinaku<br />
gra|e, kad zna da su mu ciljana<br />
publika upravo harni obo`avatelji knji-<br />
`evnoga serijala?<br />
DreamWorks i Paramount, `eljni stvaranja<br />
fran{ize kojom }e se oprijeti Potteru<br />
(a to je jedini aspekt u kojem se te<br />
dvije pri~e ispreple}u), svakako ne bi.<br />
Napokon, zato je re`ija i dodijeljena<br />
Silberlingu, a glavna uloga pouzdano<br />
komercijalnom Jimu Carreyju.<br />
Svejedno, <strong>filmski</strong> Niz nesretnih doga-<br />
|aja izniman je film — i kao studijska<br />
produkcija, a i kao dje~ja pri~a. Handlerovo<br />
poigravanje crnim humorom i<br />
o~ekivanjima mladih ~itatelja stalno<br />
hoda tankom crtom izme|u zdrave neizvjesnosti<br />
i morbidne brutalnosti; Silberling<br />
zna uloviti upravo tu ravnote`u<br />
i uobli~iti je u cjelinu razli~itu od svega<br />
s repertoara. Snicketove pri~e nisu za<br />
svakoga; ni Silberling nije snimio film<br />
za svakoga, iako na njegovu djelu najvjerojatnije<br />
ne}ete mo}i napisati disertaciju.<br />
U scenariju Roberta Gordona nesretni<br />
se doga|aji zbivaju druk~ije od onih iz<br />
knjige. Pojedini elementi radnje preina-<br />
~eni su kako bi ~itateljima koji misle da<br />
znaju {to }e se zbiti ipak zastao dah;<br />
ostali su uklopljeni u dramsku cjelinu<br />
koja djeluje koherentno, iako prati<br />
samo zbivanja iz prve tri knjige, nakon<br />
kojih se radnja uop}e ne zatvara. To je<br />
presudno: iako film radnji dodaje nai-<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 42, str. 45 do 84 Kinorepertoar<br />
zgled sretan kraj kroz uhi}enje glavnog<br />
negativca, grofa Olafa, on nas jednako<br />
prpo{no izvje{}uje da je Olaf ubrzo potom<br />
pobjegao: happy endu nema mjesta<br />
ni u filmu ni u knjizi.<br />
Isto vrijedi i za sretan po~etak. Silberling<br />
zapo~inje film bizarnim lutkarskim<br />
filmom pod naslovom Najmanji patuljak,<br />
koji po svim {avovima pr{ti od<br />
ki~a. Ba{ kad gledatelju postane neugodno,<br />
svjetla se ugase, najgrozomorniji<br />
patuljak ostane u mraku, a sjajno<br />
sladunjava uvodna pjesma naglo se<br />
prekine. Mo`e li se publici elegantnije<br />
dati do znanja o kakvu je filmu rije~?<br />
Poklonici serijala pritom }e se s veseljem<br />
prisjetiti da je Handler Patuljka<br />
iskoristio u sli~ne svrhe u sedmoj knjizi,<br />
a i u Neautoriziranoj autobiografiji<br />
Lemonyja Snicketa.<br />
Uspostaviv{i tonalitet, Silberling se la}a<br />
najozbiljnije zada}e: uspostavljanja pisca<br />
Snicketa kao naratora. ^in pisanja<br />
kao kreacije te{ko je ekranizirati, a filmovi<br />
u kojima su protagonisti pisci ~esto<br />
upravo time daju do znanja kako<br />
im je izvorni medij knji`evni. Ipak, Silberlingu<br />
i Gordonu uspijeva po}i za rukom<br />
podariti liku Snicketa (glumi ga<br />
Jude Law, isklju~ivo u silueti) ~vrsto}u<br />
imanentnu radnji na dva na~ina. Jedan<br />
je klasi~an: narator u offu omogu}ava<br />
narativno zgu{njavanje, ali i komentar<br />
koji }e jasno podcrtati specifi~nost cjeline<br />
(kao kod Najmanjeg patuljka), trenuta~no<br />
preina~iti grozu u jezivu {alu<br />
(kao kad Nevjerojatno Smrtonosni Poskok<br />
sko~i na bebu Sunny), ili ina~e<br />
te{ko iskazive ~uvstvene tangente —<br />
kao u prizoru gdje siro~ad plove preko<br />
Jezera Jecaja. ^ak je mogu}e da je<br />
upravo on onaj listono{a s kraja filma!<br />
Snicket sudjeluje u filmskoj radnji gotovo<br />
jednako aktivno kao i u ’vlastitim’<br />
djelima: unutar koncepcije izravne<br />
adaptacije nije se moglo o~ekivati vi{e,<br />
pogotovo kad se ima u vidu da 12. i<br />
13. knjiga jo{ nisu objavljene, te je njegova<br />
kona~na uloga u radnji jo{ neizvjesna.<br />
Drugi je na~in ipak bitniji: Snicket je u<br />
radnji filma jedan od samo dvojice<br />
odraslih koji nisu posve beznadno beskorisni<br />
(poput birokratskoga bankara<br />
Poea ili fobi~ne lektorice, strine Josephine).<br />
Jedino Snicket i striko Monty<br />
nisu potpuni emocionalni invalidi u<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 42/2005.<br />
A<br />
ovome svijetu; jedino oni mogu suosje-<br />
}ati s nevoljama malih Baudelairovih.<br />
I, naravno, Monty }e nastradati, a<br />
Snicket impotentno ostati na periferiji<br />
zbivanja. Svijet Niza nesretnih doga|aja<br />
nije nimalo ugodan — Snicketov lik<br />
to stalno ponavlja, pa zato zvu~i duhovito,<br />
ali rije~ je upravo o tome da za ki-<br />
~aste patuljke, sretne svr{etke i ine na-<br />
~ine uljuljkivanja u svijet utje{ne fikcije<br />
ovdje nema mjesta. Klju~na vrijednost<br />
ovoga niza knjiga jest u tome {to odbijaju<br />
uljuljkati mladoga gledatelja u fikciju<br />
koja zatvara — nudi bolji, pravedniji,<br />
ispeglaniji, politi~ki korektniji svijet<br />
u koji se bje`i — ve} mu otvaraju<br />
pogled na nepravdu, nedoku~ivost i<br />
nedore~enost `ivota. Nije te{ko opaziti<br />
da ni{ta sli~no danas ne postoji u `anru<br />
dje~jeg filma — famozni Potter daleko<br />
je najgora inkarnacija projekcije nedoraslog<br />
ega u tlapnju da je bolji od svih<br />
ostalih ’bezjaka’.<br />
Baudelaireova siro~ad nije takva. Njihova<br />
jedina specifi~na vrlina jest u<br />
tome da nikad ne gube vjeru jedni u<br />
druge i da se slu`e dovitljivo{}u, na~itano{}u<br />
i zubato{}u ne bi li pre`ivjeli u<br />
neprijateljski nastrojenu svijetu. Upravo<br />
su takvi i Baudelaireovi po Gordonu<br />
i Silberlingu; a Olaf je po Carreyju<br />
vrijednost kojoj ~ak i Handlerove knjige<br />
nisu do koljena. ^ak i da je sve ostalo<br />
u filmu posustalo, bilo bi vrijedno<br />
vidjeti kako najteatralniji glumac Hollywooda<br />
utjelovljuje najgorega {miranta<br />
dje~je literature: iako danas sve ~e{}e<br />
realisti~ki glumi, Carrey je ro|en za lik<br />
Olafa. Ni kao Maska, ni kao Grinch, ni<br />
u jednoj od svojih suludih inkarnacija<br />
on jo{ nije bio ovako dobar. Iako je Niz<br />
nesretnih doga|aja beskrajno stiliziran<br />
film — u svim stilskim aspektima —<br />
Carreyjeva stilizacija daje joj ljudski aspekt:<br />
savr{ena antagonista za pri~u<br />
koja u~i nove nara{taje psihi~kom pre-<br />
`ivljavanju u svijetu koji ih ~eka.<br />
Vladimir C. Sever<br />
61
Change language