Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
48<br />
A<br />
100 MINUTA SLAVE<br />
Hrvatska, 2004 — pr. Fos Film, Hrvatska Radiotelevizija<br />
(HRT), Jadran Film — sc. Robert Peri{i}; r.<br />
DALIBOR MATANI]; d.f. Branko Linta; mt. Tomislav<br />
Pavlic — gl. Jura Ferina, Pavle Miholjevi}; sgf.:<br />
@eljka Buri}; kgf. Ana Savi}-Gecan — ul. Sanja<br />
Vejnovi}, Miki Manojlovi}, Vili Matula, Nata{a Lu{eti},<br />
Darko Rundek, Inge Apelt, Ksenija Marinkovi},<br />
Kre{imir Miki} — 100 min — distr. Blitz<br />
Biografija gluhonijeme prerano preminule<br />
slikarice Slave Ra{kaj i njene ljubavne<br />
veze sa slikarem Belom ^iko{em.<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 42, str. 45 do 84 Kinorepertoar<br />
Da u sve prije nego idealnim uvjetima<br />
nastajanja hrvatskog filma jedan autor i<br />
prije navr{ene tridesete godine bude<br />
op}eprihva}en kao iznimno va`an gotovo<br />
je nevjerojatno, ali se ipak dogodilo<br />
Daliboru Matani}u (1975), koji je<br />
do dvadeset i pete potvrdio svoj talent<br />
sjajnim kratkim filmovima i vrlo uspjelim<br />
i originalnim cjelove~ernjim prvencem<br />
Blagajnica ho}e i}i na more da bi<br />
potom Finim mrtvim djevojkama iskazao<br />
zavidnu sposobnost u realiziranju<br />
svih svojih kreativnih potencijala i definitivno<br />
potvrdio autorsku zrelost i redateljsku<br />
virtuoznost. No u nas se ~esto<br />
(iako do sada ne i na filmu) od mladih<br />
ljudi nakon prvih uspjeha stvaraju zvijezde,<br />
da bi ih se potom, ~ak i zbog neznatnih<br />
posrtanja, bez milosti ru{ilo s<br />
pijedestala. Ne{to takvo dogodilo se i<br />
Matani}u na pro{logodi{njoj Puli u<br />
mnogih koji su dr`ali da 100 minuta<br />
Slave nije ispunilo o~ekivanja utemeljena<br />
na prethodnim uspjesima njegova<br />
autora. Takve, zasigurno odve} negativne<br />
reakcije, izazvale su i `estoke i reakcije<br />
redatelja protiv onih koji su o<br />
njegovu filmu mislili lo{ije no {to je on<br />
o~ekivao i pokazale da se niti on sam<br />
ne nosi najbolje sa ste~enim zvjezdanim<br />
statusom. Iako se takva nervoza i o{tri<br />
odgovori na ono {to se do`ivljava nepravdom<br />
donekle mogu razumjeti, jer<br />
su karakteristi~ni za beskompromisne<br />
mlade ljude, Matani}evi izre~eni i napisani<br />
stavovi djelovali su ipak neprimjereno<br />
i nesimpati~no, jer nije malen<br />
broj velikih ostvarenja u povijesti kinematografije<br />
koja su pri premijernom<br />
prikazivanju dobila i negativne kritike,<br />
a autor mora biti svjestan da samim ~inom<br />
prezentacije svog djela daje mogu}nost<br />
njegovim konzumentima, pa i<br />
kriti~arima, da o tom djelu iska`u svoj<br />
sud. ^ak i ako je neka ocjena nedobro-<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 42/2005.<br />
namjerna ili mo`da inicirana ne~im<br />
izvan sama filma, vrijedno }e ostvarenje<br />
i samo pru`iti dovoljno protuargumenata,<br />
a verbalna obja{njenja i sporenja<br />
prije }e izazvati dojam da autor `eli<br />
izre}i ono {to filmom nije uspio uobli-<br />
~iti nego {to }e nekoga navesti na zaklju~ak<br />
da je istina na njegovoj strani.<br />
Na svu sre}u, kada se 100 minuta Slave<br />
pogleda nakon svih ocjena (a mnoge<br />
ipak nisu bile negativne) i reakcija na<br />
njih vidljivo je da je Matani} za razliku<br />
od svojih uvrije|enih izjava u filmu<br />
mnogo uvjerljivije i dojmljivije kriti~ki<br />
prikazao odnos sredine prema umjetniku<br />
i njezino ~esto nerazumijevanje, te<br />
ga prikazao kao stanje koje se do danas<br />
nije bitno promijenilo. Nagla{eno je to<br />
i time {to je sredi{nja tema filma kratak<br />
`ivot velike hrvatske slikarice Slave<br />
Ra{kaj (ro|ene u Ozlju 1877. i preminule<br />
u psihijatrijskoj klinici ili, kako je<br />
tada bilo uobi~ajenije re}i, ludnici<br />
1906) i posebice njezina velika, strastvena<br />
i na kraju tragi~na ljubav s u~iteljem<br />
joj i mentorom, tako|er poznatim<br />
slikarem Belom ^iko{em iz ~ije je<br />
vizure radnja ispri~ana, uokvirena tako<br />
da on na po~etku i kraju filma govori<br />
na temelju sje}anja za koja ni sam nije<br />
siguran da su potpuno pouzdana. To<br />
{to on o tim sje}anjima govori u ne posve<br />
definiranu ambijentu, koji ipak<br />
nedvojbeno pripada sada{njosti, jo{<br />
vi{e nagla{ava da nije rije~ o poku{aju<br />
stvaranja realisti~koga biografskog filma.<br />
Takav pristup je vrlo jasan i dosljedno<br />
proveden, pa proizvodi i stanovitu<br />
stilizaciju u onom najve}em dijelu<br />
filma koji se bavi ponajprije ljubavnom<br />
dramom dvoje umjetnika, sukobljenih<br />
svatko na svoj na~in s obi~ajima i gra-<br />
|anskom ulju|eno{}u vremena na razme|u<br />
devetnaestog i dvadesetog stolje-<br />
}a, istodobno pokazuju}i da je takav
Change language