You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 42, str. 160 do 172 Dobrilovi}, L.: Hrvatska kinematografija 1990-ih (2. dio)<br />
djelovanja »bo`anstava« koja su prisutna u podsvijesti svake<br />
osobe, jest priznavanje i dokazivanje univerzalne egzistencije<br />
arhetipova Carla Gustava Junga: Arhetipovi kolektivne<br />
podsvijesti7 izlaze 1934; kako sam Jung nagla{ava, arhetipove<br />
su prije njega prona{li brojni znanstvenici: »Ukoliko ja sudjelujem<br />
u tom otkri}u, sudjelujem utoliko {to sam pokazao<br />
(...) da se arhetipovi uvijek i svugdje mogu spontano reproducirati,<br />
u obliku i na na~in koji ne ovisi o vanjskim utjecajima.«<br />
»Doseg ove primjedbe ne smije se podcijeniti. Ona zna~i da<br />
su u svakoj psihi prisutni — nesvjesno, ali usprkos tome aktivno,<br />
to jest `ivo — oblici, odredbe, ideje u platonskom<br />
smislu koje instinktivno preoblikuju i utje~u na na{e misli,<br />
osje}aje, djelovanje.« 8 Jungova psihologija ljudskim bi}ima,<br />
koji god da je njihov credo, nudi mogu}nost usvajanje svijesti<br />
o utjecaju arhetipa i svjesnoj uporabi istih — umjesto da<br />
ih nesvjesno slijede — u cilju suglasne integracije osobnosti<br />
postupkom individualizacije.<br />
Premda se kolektivna stvarnost 1993. ne spominje neposredno,<br />
Kontesa Dora svjedo~i o sazrijevanju kulturalnog<br />
identiteta hrvatske civilizacije i na odlu~an na~in doprinosi<br />
njezinom pro{irenju i razvoju. Poticaj kojega gledatelji primaju<br />
putem stvarala~kog dijalekti~kog odnosa kojega film s<br />
njima uspostavlja i dubokih razmi{ljanja koja predla`e, za<br />
rad na postizanju dublje svjesnosti, uostalom, mo`e biti<br />
samo dobrodo{ao u stvaranju budu}nosti jedne nacije i, `elimo<br />
se nadati, harmoni~nijem su`ivotu naroda.<br />
Nastojanje postizanju slo`ene strukture pri~e, koje smo ve}<br />
primijetili u brojnim hrvatskim filmovima, mo`e se prona}i<br />
i u Zlatnim godinama, u ~estim crno-bijelim flashback-ovima<br />
smje{tenima u razdoblje gotovo dvadeset godina prije<br />
glavnog vremena, i u Kontesi Dori, gdje se doga|aji predstavljaju<br />
kroz nekoliko elipsi, tijekom susreta Carla s osobama<br />
koje su poznavale Doru, brojnim izvanjskim analeksama<br />
koje nas vode u mladost `ene: sve ovo tvori, ukupno gledaju}i,<br />
dugu izvanjsku analeksu u odnosu na po~etni i zavr{ni<br />
prizor filma, to jest u prizoru sprovoda protagonistice.<br />
Odre|ena baroknost, jo{ jedna karakteristika na koju hrvatska<br />
kinematografija nije neosjetljiva, mo`e se prona}i u bogatstvu<br />
i raznolikosti tema koje susre}emo u Kontesi Dori,<br />
kako smo to ve} primijetili, te — kako u sadr`aju, tako i u<br />
stilu — u izvanjskoj raznolikosti mitolo{kih i biblijskih referenci,<br />
arhetipskih motiva te u evidentno tra`enom pretjerivanju<br />
i sirovosti u predstavljanju nasilja u Vremenu za... Pa-<br />
`nja posve}ena slici, fotografiji i re`iji o~ita je u Kontesi<br />
Dori, a nije zapu{tena niti u Zlatnim godinama, koje predstavljaju<br />
i potragu za susretom filma o subjektu i dokumentarnog<br />
filma koja je tipi~na za mnoge nacionalne autore.<br />
Od tri ovogodi{nja filma, Kontesa Dora je uspjeli susret i sinteza<br />
problematika i stilova tipi~nih kako za hrvatsku tradiciju<br />
tako i za tradiciju drugih evropskih zemalja.<br />
Likovi u Zlatnim godinama pasivno trpe utjecaj Sjene, koja<br />
ih dovodi do neizbje`nog i gorkog poraza; film, ipak, poziva<br />
ljude na razmi{ljanje u cilju dostizanja, na razini individualne<br />
i kolektivne stvarnosti, svijesti o traumama i mra~noj<br />
strani i pomirenju, kao pretpostavci za skladnije i svjesnije<br />
djelovanje.<br />
U ovogodi{njim filmovima se javljaju razli~iti oblici i svojstva<br />
arhetipa Majke, kako u dobrohotnim, tako i u mra~nim<br />
aspektima: u Vremenu za... pronalazimo domovinu, Darkovu<br />
majku, grob u kojemu se skrivaju Nikola i Marija (~injenica<br />
da Nikola `ivi u grobu u odre|enom smislu ozna~ava<br />
silazak u podsvijest); u Zlatnim godinama prepoznajemo<br />
tjeskobu (Mislava i Sun~ane); u Kontesi Dori ono neizbrisivo<br />
(neobja{njivu smrt protagonistice). 9 ^ini se, pak, da<br />
arhetip junaka utje~e na Darka u Vremenu za...<br />
1994.<br />
Filmski festival u Puli te godine nije odr`an; umjesto njega,<br />
krajem srpnja su odr`ane Filmske ve~eri u Areni, smotra bez<br />
nagrada, i to uglavnom stranih filmova: jedini hrvatski dugometra`ni<br />
film prikazan tijekom ove manifestacije bio je<br />
Cijena `ivota Bogdana @i`i}a. Godine 1994. su u Hrvatskoj<br />
snimljena jo{ ~etiri dugometra`na filma: Svaki put kad se rastajemo<br />
Lukasa Nole, Vukovar se vra}a ku}i Branka Schmidta,<br />
Nausikaja Vicka Rui}a te Gospa Jakova Sedlara.<br />
Izuzev{i Gospu i Nausikaju, drugim filmovima nipo{to nije<br />
strana problematika Domovinskog rata.<br />
Cijena `ivota, sa sugestivnom zvu~nom kulisom Rajka Dujmi}a<br />
i pa`ljivom fotografijom Gorana Trbuljaka, ratni je film<br />
koji nastavlja onaj maniheizam u jasnom razlikovanju dobrih<br />
i lo{ih, prijateljskih i neprijateljskih likova, koji je tako tipi-<br />
~an za mo`da diskutabilnu, ali neporecivu epsku tradiciju<br />
koju je ratnim filmovima o partizanskoj borbi podr`avao jugoslavenski<br />
re`im i njegova propaganda. Poveznica kulture<br />
pokojne jugoslavenske civilizacije, premda u jednom od njezinih<br />
najmanje cijenjenih aspekata (koje se ipak ne smije negirati<br />
ili potisnuti budu}i da je skladnom razvoju hrvatske,<br />
kao i bilo koje druge civilizacije potrebno i pomirenje s vlastitom<br />
pro{lo{}u kojemu je kraj svjesna integracija kao pretpostavka<br />
zdravom i svjesnom djelovanju u stvaranju kolektivne<br />
budu}nosti), evidentna je, dakle, u Cijeni `ivota, premda<br />
sada,. kako primje}uje Silvio Forza, postoji inverzija izme|u<br />
dobrih i zlih: »Jednom su dobri bili partizani, dok su<br />
zli bili Nijemci ili Talijani. Sada su dobri Hrvati, dok su Srbi<br />
oni zli. (...) A ono {to je najgore je da bi se i na srpskoj strani<br />
vrlo vjerojatno mogao na}i netko raspolo`en snimiti film<br />
istog `anra, uz inverziju dobrih i zlih.« 10 Forza ka`e: »Jedini<br />
element ovog filma koji hoda po rubu jednostavne propagande<br />
je Desa (Senka Buli}), sestra zlog Du{ana, koja ne razlikuje<br />
dobre i zle, a koju je rat posve mu{ka stvar, a ne sveta<br />
misija kako bi to htjeli Stevan i Du{an, i koja bi, nezadovoljna<br />
vremenom i mjestom na kojem `ivi, `eljela oti}i uz<br />
bilo ~iju pomo}, pa bio to i hrvatski zarobljenik. Desa, kojoj<br />
su dra`i pi{tolji Bonnie i Clydea od pu{aka balkanskih vojski,<br />
ona Desa koja `ivi i umire za ljubav, na`alost je samo<br />
jedna luda, koju niti njezina srpska obitelj niti Hrvat Ivan ne<br />
shva}aju ozbiljno.« 11<br />
Podnaslov na po~etku filma nas obavje{tava da se nalazimo<br />
na kraju 1991. U srpskom logoru u Vojvodini, hrvatski zarobljenici<br />
bivaju brutalno maltretirani. Jedan stanovnik Vukovara,<br />
Hrvat Ivan, jedne no}i uspijeva pobje}i, nakon {to je<br />
obe}ao djetetu koje je s njim tamo bilo zato~eno da }e se<br />
vratiti i osloboditi ga. Ivan se sakrije u sjeniku bogatog sala-<br />
163<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 42/2005.
Change language