Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 42, str. 160 do 172 Dobrilovi}, L.: Hrvatska kinematografija 1990-ih (2. dio)<br />
po sebi i bez meditativnih prekida i interiorizacije pokazuju<br />
sukobe i duboke psihi~ke napetosti. Sugestivan po~etni prizor<br />
u potpunosti se sastoji od no}nih snimaka Zagreba iz<br />
zraka: pokreti kamere nisu kontemplativni, ve} usmjereni na<br />
pru`anje dinami~nog, ogoljenog i esencijalnog tona gradskom<br />
krajoliku.<br />
Bruno, povratnik iz rata, potaknut bezna|em, provaljuje u<br />
malu radijsku postaju s koje voditelj samo pu{ta Wagnerovu<br />
glazbu. Nemogu}nost komunikacije i indiferentnost urbanog<br />
mentaliteta javljaju se ve} u telefonskom razgovoru dvojice<br />
u eteru, prije provale: »Zovem se Bruno«, »Drago mi je,<br />
ja se zovem Wagner«, »Vratio sam se s boji{nice«, »Niste se<br />
trebali truditi, Va{e vrijeme je isteklo.« 30 Biv{i vojnik govori<br />
u eter i obznanjuje svoje namjere: u automobilu, kojim je<br />
provalio u radijski studio, ima deset kilograma eksploziva i<br />
bombu u ruci, `eli govoriti, pitati i dobiti odgovore; ako ih<br />
ne dobije, dignut }e u zrak radijsku postaju, voditelja i samoga<br />
sebe. Ka`e da je na boji{nici poginulo njegovih deset prijatelja,<br />
no da je u ~asopisu Zapad objavljeno kako u toj akciji<br />
nije poginuo nitko, osim njega, Brune; zbog te gre{ke<br />
njegova se djevojka poku{ala ubiti. @eli odmah govoriti s<br />
urednikom Zapada i dobiti obja{njenje. Civilni i vojni policajci<br />
u me|uvremenu okru`uju zgradu i postavljaju snajperiste.<br />
Bruno nastavlja govoriti u eter: momci ginu u ratu, a on<br />
se ne osje}a na svom mjestu, niti ne prepoznaje svijet oko<br />
sebe. Glavni inspektor hrvatske vojne policije ka`e Bruni da<br />
je umjesto urednika Zapada doveo autora ~lanka; to je zapravo<br />
policajac. Jedan iz gomile znati`eljnika i simpatizera<br />
koji su pristigli pred postaju, nakon {to je shvatio varku,<br />
prolazi automobilom ispred studija, ukrca Brunu i odlazi:<br />
policija otvara vatru, ubija voza~a i hapsi Brunu. Inspektor<br />
udara {akom u lice jednog svog agenta koji je zadovoljan ishodom<br />
intervencije.<br />
Film gledatelju nudi mogu}nost sekundarne identifikacije temeljene<br />
na modelu katarze te mogu}nost projekcije onog<br />
neizra`enog osje}aja bijesa prema civilima iz vlastitog naroda<br />
koji je toliko pro{iren me|u veteranima ovog sukoba. Postoji<br />
jasan poziv javnosti da razmisli o nekim kolektivnim<br />
problemima, poput potiskivanja stvarnosti sukoba i `rtava<br />
tog sukoba, kao i o egoisti~nom zatvaranju u indiferentnost<br />
koja pove}ava patnju onih koji su ve} dovoljno nesretni i ranjeni<br />
ratom.<br />
Srednjometra`ni film Mrtva to~ka bio je prvi film Snje`ane<br />
Tribuson (1957) koja je za sobom imala veliko iskustvo s dokumentarnim<br />
filmovima i scenarijima za HTV. U ovom djelu<br />
su ve} prepoznatljivi neki elementi njezine rafinirane `enske<br />
senzibilnosti, koji }e se jo{ zreliji pojaviti u sljede}im djelima:<br />
pa`nja, pomije{ana s privr`eno{}u, za svakodnevne<br />
stvari — koje se ~ine oblicima i simbolima arhetipa Majke31 — naro~ito oni povezani s ku}anstvom, i svjedo~enje o psiholo{koj<br />
dinamici koja karakterizira sferu `enske ljubavi i<br />
odnosa s partnerom, prijateljicama i prijateljima. U Mrtvoj<br />
to~ki o~ita je i njezina formalna elegancija, koju zamje}uje-<br />
mo u re`iji i slici tako {to je fotografiji (Silvestar Kolbas) i<br />
kompoziciji kadrova posve}ena posebna pa`nja.<br />
Najavnica prelazi preko kadrova detalja i prvih planova mrtve<br />
prirode, pri ~emu je rasporedu vo}a u kadru posve}ena<br />
posebna pa`nja. Tijekom ratnih sukoba Domagoj Bo`i} `ivi<br />
sa svojom djevojkom Nata{om, kriju}i se kako ga ne bi prona{la<br />
vojna policija koja bi ga na silu odvela na boji{nicu.<br />
Kako bi izdr`avala sebe i de~ka, a kako ne postoji drugo zanimanje<br />
koje bi joj osiguralo pla}u dovoljnu za pokrivanje<br />
tro{kova hrane i smje{taja, Nata{a prihva}a plesati u peep<br />
showu kojega gledaju mnogi strani vojnici, pripadnici UN-<br />
PROFOR-a, i u kojemu je skromna naknada od pet maraka<br />
po satu najve}a koju je mogu}e dobiti u to vrijeme u bilo kojem<br />
poslu. Kada upozna kolege i ljude koji je {tite, biva pogo|ena<br />
gor~inom i razo~aranjima koje ovaj rad donosi te se,<br />
nakon {to prekine vezu s Domagojom, vra}a skromnom `ivotu.<br />
Film zavr{ava prvim planom mrtve prirode na Nata{inu<br />
ormaru, iza kojega slijedi panoramski pogled s desna na<br />
lijevo, a zatim i panoramski pogled na posude s povr}em u<br />
ulju i octu, koji zavr{ava prizorom Nata{e kako se budi.<br />
Ove godine, zajedno s formalnim strukturama koje prepoznajemo<br />
kao tipi~ne za hrvatsku kinematografiju ovog desetlje}a,<br />
poput izvanjskih analepsi koje rekonstruiraju pro{lost<br />
likova kako bi se razumjela njihova sada{njost (An|ele moj<br />
dragi i Vidimo se), zamje}ujemo da na scenu stupa road movie<br />
(Putovanje tamnom polutkom), originalne mrtve prirode<br />
Snje`ane Tribuson, pune njezine `enske senzibilnosti, kontemplativni<br />
suspense Zrinka Ogreste i dinami~ka esencijalnost<br />
Jelene Rajkovi}.<br />
Uz velik stupanj univerzalnosti, problemi kojima se bave ovi<br />
filmovi tako|er su bliski europskom modernitetu: posebice<br />
egzistencijalna kriza osobe, os Posebne vo`nje, Putovanja tamnom<br />
polutkom i Olovne pri~esti.<br />
^ini se da odnos ~ovjeka i Sjene tvori temeljni element razmi{ljanja<br />
filmova ove godine te je prisutan u svih devet djela<br />
o kojima smo govorili: integracijom potisnutih traumatskih<br />
sadr`aja, jednim ili vi{e nesvjesnih pod~injavanja vlastitoj<br />
mra~noj strani ili potrebom za sukobom sa samim sobom.<br />
ne nedostaju znakovi velike nade za civilizaciju i nacionalnu<br />
kulturu: naro~ito napetost i egzistencijalna potraga<br />
vo|ena ljubavlju (Posebna vo`nja, no i, premda uz manju<br />
svjesnost likova, Putovanje tamnom polutkom), otkrivanje<br />
kr{}anske vjere (posebice u Olovnoj pri~esti) i milosr|a<br />
me|u ~lanovima obitelji (Isprani), koje se mo`e promatrati i<br />
kao metafora milosr|a me|u pripadnicima istog naroda i ~itavog<br />
~ovje~anstva. Obnovljeno svjedo~enje o {tetnim posljedicama<br />
koje potiskivanje donosi samoj osobi i drugima te<br />
o patnjama koje proizlaze iz manjka svijesti o individualnim<br />
i kolektivnim problemima, potvr|uje potrebu za pro{irenjem<br />
i sazrijevanjem samosvijesti i djelovanja usmjerenog na<br />
milosr|e.<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 42/2005.<br />
S talijanskoga preveo Goran Rukavina<br />
171
Change language