You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
154<br />
STUDIJE I ISTRA@IVANJA<br />
^ini nam se da tekst uvijek izranja iz nekoga drugog<br />
teksta.<br />
Mihail Iampolski<br />
Ovo je ogled o transtekstualnosti — logistici navo|enja — i<br />
knji`evnom/filmskom sje}anju, a usredoto~en je na njihovo<br />
djelovanje u Mrtvima Jamesa Joycea (The Dead) i Putovanju<br />
u Italiju Roberta Rossellinija (Viaggio in Italia, 1953). Rossellinijev<br />
film, snimljen u Napulju, s glavnim glumcima Ingrid<br />
Bergman i Georgeom Sandersom kao sredovje~nim parom<br />
Katherine i Alexom Joyceom, sadr`i tek jednu scenu<br />
koja otvoreno priziva Mrtve. Unato~ tome, utvrdit }u da<br />
tema Rossellinijeva filma klju~no proizlazi upravo iz toga segmenta<br />
te da se redatelj koristi d`ojsovskim intertekstom<br />
kao po~etnom to~kom s koje poku{ava samorefleksivno meditirati<br />
o naravi sje}anja i filmskoj slici, ili onome {to je<br />
André Bazin nazvao ’kompleksom mumije’. Kao drugo, ~itanjem<br />
Putovanja u Italiju u kontekstu teorije intertekstualnosti<br />
Mihaila Iampolskog `elio bih pokazati da Rossellinijevo<br />
promi{ljeno navo|enje Joycea zapravo istodobno obuhva}a<br />
i pro{iruje neke od tema Joyceove kratke pri~e dinami~nije<br />
od druge, poznatije adaptacije te pri~e, cijenjena opro{tajnog<br />
uratka Mrtvi Johna Hustona iz 1987. Kao tre}e, podr-<br />
`at }u svoje po~etne tvrdnje usmjeruju}i pa`nju na mno{tvo<br />
intertekstualnih motiva unijetih u tekst Putovanja u Italiju,<br />
koji postaju ~itljivi tek uz pomo} Joyceove novele.<br />
Povijest adaptacija<br />
Filmske su adaptacije Joyceove fikcije rijetke. Za razliku od<br />
djela mnogih drugih vode}ih modernih pisaca poput Conrada,<br />
^ehova, Becketta, pa ~ak i Faulknera, koja se uvijek<br />
iznova prenose na filmsko platno, postoji tek nekolicina<br />
<strong>filmski</strong>h adaptacija Joycea: Bdjenje Finneganovih Mary Ellen<br />
Bute iz 1965. (Finnegan’s Wake), Uliks iz 1967. i Portret<br />
umjetnika u mladosti iz 1979, oba u re`iji Josepha Stricka<br />
(Ulysses, Portrait of the Artist as a Young Man), Uliks Wernera<br />
Nekesa iz 1982. (Uliisses) i Mrtvi Johna Hustona. Mogli<br />
bismo re}i da je Hustonov film najpoznatiji. Hvaljen kao<br />
vjerna i vizualno dotjerana adaptacija, trideset sedmi i ujedno<br />
posljednji film legendarnoga redatelja do`ivio je i znatne<br />
kritike. Dugo smatrana neprenosivom na film, Joyceova pri-<br />
~a posjeduje vrstu kanoni~nosti koja ’priti{}e adaptaciju’,<br />
UDK: 791.633-051Rossellini, R.:821.152.1-05Joyce, J.<br />
Asbjørn Grønstad<br />
Tiresijin pogled: Joyce, Rossellini<br />
i ikonologija mrtvih*<br />
George Sanders i Ingrid Bergman u filmu Putovanje u Italiju<br />
kao {to isti~e James Naremore. Imaju}i to u vidu, uspjeh<br />
Hustonova filma nije bio siguran ~ak ni za redatelja slavna<br />
po brojnim ekranizacijama knji`evnih djela. No, s obzirom<br />
da je rije~ o izravnoj adaptaciji, Hustonovu filmu Mrtvi nedostaje<br />
intertekstualni odjek koji obilje`uje Putovanje u Italiju<br />
i njegove zamr{eno iznijansirane veze s Joyceovom pri-<br />
~om. Unato~ navedenim odrednicama, uzdr`at }u se od poredbenoga<br />
pristupa, te ne vidim razlog za tvrdnju da je Hustonov<br />
film na bilo koji na~in estetski inferiorniji od Rossellinijeva.<br />
Tijekom ogleda moj }e naglasak biti isklju~ivo na talijanskom<br />
filmu, jer vjerujem da je njegov odnos s Mrtvima<br />
dosad bio nepravedno zanemaren i da, za razliku od Hustonova<br />
filma, ima dovoljnu distancu od Joycea da omogu}i<br />
isticanje igre transtekstualnosti.<br />
U Putovanju u Italiju, ponekad opisanu kao ’prvom modernom<br />
filmu’ (E. Rohmer), susre}emo Katherine i Alexa Joycea,<br />
britanski par koji je do{ao u Napulj kako bi prodao<br />
ku}u nedavno preminula ro|aka. Prema suvremenim standardima,<br />
Rossellinijev film gotovo je li{en zapleta te se njegova<br />
pripovjedna struktura ne oslanja na lanac dramati~nih<br />
doga|aja, nego je oblikovana kao niz otkriva~kih ekskurzija<br />
koje se tijekom sedam dana razdvajaju i ponovno spajaju.<br />
Katherine u ro|akovoj vili slu~ajno spominje nekada{njega<br />
* Ovo je pisana verzija usmenog autorovog izlaganja na anglisti~koj radionici u Dubrovniku u listopadu 2003. S obzirom na svoju primarnu usmenu narav,<br />
tekst ne sadr`ava bilje{ke kao ni standardni model citiranja.<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 42/2005.
Change language