You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
POVODOM KNJIGA<br />
Malo tko je lani primijetio da Koncert Branka Belana slavi<br />
pedesetu obljetnicu (ili, to~nije re~eno, da se obilje`ava pedeset<br />
godina od smaka nikad snimljenog filmskog opusa<br />
Branka Belana). Premda se ~esto navodi da je Relja Ba{i}<br />
(Zagreb, 14. II. 1930) na filmu debitirao ulogom u Milionima<br />
na otoku Branka Bauera 1955. godine, prvu je govornu<br />
ulogu ostvario godinu dana ranije, u sporednoj ulozi Bartula<br />
u Belanovu Koncertu. Kazali{nu karijeru Ba{i} je otpo~eo<br />
(ipak) nakon filmske, 1955. godine, debijem u zagreba~kom<br />
HNK, pod paskom redatelja Bojana Stupice. God. 1974.<br />
izvedena je prva predstava Teatra u gostima ([eva po M.<br />
Kunderi) kojemu je Ba{i} utemeljitelj i do danas umjetni~ki<br />
ravnatelj. Pedeset godina od prvog filma (premda je Ba{i}a<br />
na platnu mogu}e prepoznati jo{ godinu dana ranije, kao<br />
statista u Kamenim horizontima [ime [imatovi}a 1953) i trideset<br />
godina od pokretanja Teatra u gostima razlozi su koje<br />
Igor Mrdulja{, urednik ove monografije, navodi za njezino<br />
objavljivanje.<br />
»Na`alost, nije rije~ o monografiji kakvu bi ovaj svestrani<br />
umjetnik zaslu`io i kakvu mu hrvatska teatrologija zacijelo<br />
duguje«, odmah je istaknuo Mrdulja{. Nema `alosnije stvari<br />
za naklonjena ~itatelja nego se ipak i odmah slo`iti.<br />
Odmah, jer ve} na prvi pogled knjiga ne zadovoljava iole<br />
vi{e postavljene izdava~ke kriterije, premda je u na~elu posrijedi<br />
samizdat — jer knjigu je kao nakladnik potpisao<br />
upravo Ba{i}ev Teatar u gostima — te bi je stoga trebalo blagonaklonije<br />
gledati. No, u stanju suvremenog, svakome dostupnog<br />
kompjutorskog dizajna i tiska, s tehni~ke strane<br />
knjiga ne djeluje privla~no. Letimi~an pogled na neke druge,<br />
nedavno tiskane monografije — npr. onu o Tomislavu Pinteru<br />
Vanje ^ernjula — ostavlja porazan dojam o dizajnu i<br />
ukupnom estetskom dojmu ovog izdanja. Ova knjiga kao da<br />
je prelomljena u obi~nom Wordu: tekst je tiskan u uskom<br />
stupcu, vrvi tipfelerima (me|u kojima je i upitnik, dosljedno<br />
otisnut izvan retka), prijelom je daleko od pohvale, a lijepljeni<br />
uvez knjige (za tisak je kreditirana »GIPA, Zagreb«)<br />
nije za ni{ta drugo nego za ~istu osudu. Fotografije su sve<br />
odreda crno-bijele, a one preuzete iz filmova uop}e nisu kadrovi,<br />
nego promotivne fotografije sa setova. Ovo ve} ide na<br />
du{u urednika, koji nije smatrao za shodno da bi monografija<br />
o Relji Ba{i}u trebala biti opremljena pravim fotografijama,<br />
{to u boji (za filmove u boji), {to pravim kadrovima iz<br />
filmova koji se lako mogu dobiti u Hrvatskoj kinoteci. (Istina,<br />
najvjerojatnije se mo`e kriviti financijska konstrukcija za<br />
izdavanje monografije, ali ipak, valorizira se samo kona~an<br />
rezultat.) I omot nije na razini: s naslovnice nam se uistinu<br />
smije{i Relja Ba{i}, ali s najobi~nijega fotoportreta. [to je<br />
mogao u~initi dobar dizajner s kadrovima iz filmova ili s<br />
imalo umjetni~kije napravljenim fotografijama, mo`emo<br />
samo zami{ljati. Trebalo je ulo`iti malo vi{e vremena i truda,<br />
a ne svesti materijale na fotografije iz ladica Relje Ba{i}a i<br />
Teatra u gostima.<br />
Ipak, jer premda sadr`aj ne mora biti odraz vanjskog izgleda,<br />
ovdje i sadr`aj knjige otkriva da je nastao na brzinu, bez<br />
dublje pripreme ili istra`ivanja. Pravi tekst monografije ~ine<br />
~etiri priloga: intervju {to su ga s Reljom Ba{i}em za <strong>Hrvatski</strong><br />
<strong>filmski</strong> ljetopis 29. studenog 1996. obavili Ivo [krabalo i<br />
Igor Tomljanovi} (1997, 9) te eseji Nikole Batu{i}a (Kazali{no<br />
stvarala{tvo Relje Ba{i}a), urednika Igora Mrdulja{a (Relja<br />
Ba{i}: glumac koji puni kazali{ta) i Ive [krabala (Filmski<br />
glumac Relja Ba{i}). Premda u kazali{ne — da ne ka`em teatrolo{ke<br />
— tekstove ne bih previ{e ulazio, jer mi teatrologija<br />
nije bliska struka, ve} u njima je nazo~an problem koji<br />
karakterizira »filmolo{ki« esej Ive [krabala: kako, naime, teorijski<br />
utemeljeno pisati o glumi i glumcu? Onoliko koliko<br />
to i jest mogu}e — u okviru bilo kazali{ne bilo filmske teorije<br />
glume — u okviru ove monografije, ili pak hrvatskog, teorijski<br />
osvije{tenog pisanja o glumi, to se ne doga|a. Za{to<br />
je Relja Ba{i} najzagreba~kiji od svih glumaca, do te mjere da<br />
ga se potpuno poistovjetilo s gospodinom Fulirom? Za{to je<br />
nagla{avao zagreba~ku dikciju u svojim izvedbama? Kakve je<br />
on likove gradio i da li postoje neki stalni modeli u njegovu<br />
odabiru likova za tuma~enje? Koja je uloga kategorije urba-<br />
181<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 42/2005.<br />
UDK: 791.635-051Ba{i}, R.(049.3)<br />
Tomislav [aki}<br />
Knjiga nedovoljno dostojna reljativne<br />
karijere<br />
Igor Mrdulja{ (ur.), 2004, Relja Ba{i}: 50 godina kazali{nog i filmskog<br />
stvarala{tva, Zagreb: Teatar u gostima<br />
Nicholas Ray i Relja Ba{i}
Change language