Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 42, str. 186 do 189 Car, M.: Fassbinder — dramati~ar i <strong>filmski</strong> redatelj<br />
u obradi prerasta u Orgiju Ubu. Dakle, pri obradama klasika<br />
bila je rije~ u prvom redu o njihovoj dekonstrukciji. U suradnji<br />
s antiteatrom od 1967. do 1971. nastalo je osam kazali{nih<br />
komada, osam obrada kazali{nih komada te ~etiri<br />
radioigre i petnaest filmova. Mnogobrojnost uradaka svjedo~i<br />
o brojnim varijacijama sli~nih tema i procesualnom eksperimentiranju<br />
s razli~itim umjetni~kim izrazima. Nakon<br />
brojnih umjetni~kih skandala i osobnih sukoba, antiteatar se<br />
kao kolektiv raspada, a Fassbinder se sve vi{e okre}e radu na<br />
filmu, ali i konvencionalnijim metodama rada, posebice nakon<br />
mlako primljenih re`ija u Bochumu i neuspjeha njegovih<br />
re`ija iz 1975. u frankfurtskom avangardnom kazali{tu<br />
Theater am Turm, koje napu{ta nakon brojnih poeti~kih i<br />
politi~kih sukoba s upravom. Autoru su predbacivali pomodarske<br />
elemente i sklonost povr{noj provokaciji, dakle upravo<br />
elemente melodrame koje je preuzeo nakon okretanja od<br />
eksperimentalnih i avangardisti~kih postupaka u sklopu antiteatra.<br />
Za rasvjetljavanje poetike Fassbinderovih autorskih komada<br />
va`no je imati na umu kako se on u kazali{nim komadima uz<br />
avangardisti~ku provokaciju tako|er koristi izra`ajnim sredstvima<br />
pu~kog teatra, kazali{noga `anra s dugom tradicijom,<br />
{to je obilje`ilo kazali{no stvarala{tvo njema~koga govornog<br />
podru~ja u 19, a zatim u izmijenjenu obliku i u 20. stolje}u.<br />
Naime, upravo potkraj {ezdesetih godina kriti~ki pu~ki komad<br />
do`ivljava renesansu te se i Fassbinder poziva na tradiciju<br />
takozvanog reformiranog pu~kog komada. Njegovi su<br />
najva`niji predstavnici njema~ki dramati~ari kao {to su<br />
münchenski autori Franz Xaver Kroetz (1946) i Martin<br />
Sperr (1944). No, dok se oni nadovezuju na tradiciju moderne<br />
reprezentiranu u djelima Ödona von Horvátha i Marieluise<br />
Fleißer s jakim dru{tvenokriti~kim anga`manom i<br />
neorealisti~kim postupcima, Fassbinder se tek poigrava s elementima<br />
forme, slobodno preuzima tu|e postupke i stil, no<br />
pritom ne formira dosljedan poetolo{ki program: kao u njegovu<br />
privatnom `ivotu, gdje ga je pratio glas dru{tvenog<br />
izop}enika, buntovnika i anarhista, Fassbinder i u kazali{nom<br />
radu zastupa, uvjetno re~eno, na~elo individualnog<br />
anarhizma.<br />
Eklekticizam i poigravanje<br />
Sukladno s time ta trojica dramati~ara nikada nisu istupili sa<br />
zajedni~kim programom, a sura|ivali su jedino na ranoj<br />
Fassbinderovoj kazali{noj re`iji komada iz doba Weimarske<br />
republike Pioniri u Ingolstadtu (Pionire in Ingolstadt) bavarske<br />
dramati~arke Marieluise Fleißer (1901-1974), koja je<br />
do`ivjela velik uspjeh. Dramati~arka Marieluise Fleißer postavlja<br />
se time kao vode}i uzor dramati~ara reformiranoga<br />
pu~kog komada s po~etka sedamdesetih godina te je upravo<br />
njoj Fassbinder posvetio svoju prvu izvedenu dramu Ju`njak.<br />
Ona se zatim javila ~lankom Svi moji sinovi (Alle meine<br />
Söhne, 1972), gdje Kroetza naziva omiljenim sinom, a upravo<br />
Fassbindera ozna~ava kao ’problemati~na potomka’, jer<br />
je u nekoliko svojih adaptacija Pionira unio sentimentalnotrivijalne<br />
prizore te time zanijekao socijalno-kriti~ku potku<br />
djela.<br />
Fassbinderova sklonost eklekticizmu i poigravanju s disparatnim<br />
tradicijama preuzela je prevagu nad socijalnokriti~-<br />
kim namjerama izra`enim u reformatora klasi~noga pu~kog<br />
komada. No usprkos tome neki od njegovih autorskih komada<br />
nad`ivjeli su svojeg autora, on je umro vrlo mlad<br />
1982, u dobi od 37 godina; primjerice Fassbinderov najuspje{niji<br />
komad Bremenska sloboda (Bremer Freiheit, 1971),<br />
utemeljen na autenti~nom slu~aju trova~ice iz 19. stolje}a,<br />
do`ivio je {ezdeset inscenacija u zemlji i inozemstvu. Dok se<br />
u nekim aspektima nadovezuje na heterogenu tradiciju pu~koga<br />
komada, Fassbinder ve} u svojem prvom komadu Ju-<br />
`njak formulira osnovnu tematiku svojih kazali{nih komada:<br />
usku vezu spolnosti i agresije i prikazivanje vladavine kao<br />
ugro`avanja osobne slobode pojedinca. Kao lajtmotivi u njegovu<br />
djelu provode se teme straha, osamljenosti, nasilja i<br />
hladno}e u me|uljudskim odnosima.<br />
Taj motivski kompleks karakterizira i njegove rane drame<br />
objavljene u zborniku Anarhija u Bavarskoj, koji obuhva}a<br />
tematski i formalno raznorodne Fassbinderove drame iz kasnih<br />
{ezdesetih, od kojih dvije: Anarhija u Bavarskoj (Anarchie<br />
in Bayern) i Ki{ne kapi na vrelom kamenju (Tropfen auf<br />
heiße Steine) potje~u iz autorove ostav{tine i posthumno su<br />
objavljene tek 1985. godine, dok su kratke drame Ju`njak i<br />
Ameri~ki vojnik (Der amerikanische Soldat, 1970) poslu`ile<br />
kao dramski predlo{ci za filmsku ekranizaciju. Pri tome Fassbinder<br />
znatno mijenja dramski predlo`ak, i filmske verzije<br />
u mnogo~emu odudaraju od dramskog ishodi{ta, {to bi bila<br />
zahvalna tema za komparatisti~ko promatranje odnosa <strong>filmski</strong>h<br />
i kazali{nih izra`ajnih sredstava. Tako je film Ameri~ki<br />
187<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 42/2005.
Change language