Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
B<br />
DNEVNIK CHE GUEVARE<br />
Diarios de motocicleta<br />
SAD, Njema~ka, Velika Britanija, Argentina, ^ile,<br />
Peru, Francuska, 2004 — pr. FilmFour, South Fork<br />
Pictures, Southfork Pictures, Tu Vas Voir Productions,<br />
BD Cine, Inca Films S.A., Sahara Films, Senator<br />
Film Produktion GmbH, Michael Nozik, Edgard Tenenbaum,<br />
Karen Tenkhoff; izv.pr. Robert Redford,<br />
Paul Webster, Rebecca Yeldham — sc. Jose Rivera<br />
prema knjizi Ernesta ’Che’ Guevare i Alberta Granadosa;<br />
r. WALTER SALLES; d.f. Eric Gautier; mt.<br />
Daniel Rezende — gl. Gustavo Santaolalla; sgf.<br />
Carlos Conti; kgf. Beatriz De Benedetto, Marisa Urruti<br />
— ul. Gael García Bernal, Rodrigo De la Serna,<br />
Mercedes Morán, Jean Pierre Noher, Lucas Oro,<br />
Marina Glezer, Sofia Bertolotto, Franco Solazzi —<br />
128 min — distr. UCD<br />
Istinita pri~a o putovanju motociklom<br />
tada apsolventa medicine, a poslije karizmati~na<br />
revolucionara Ernesta Chea Guevare<br />
i njegova prijatelja {irom Ju`ne<br />
Amerike.<br />
I danas najpopularnija legenda o romanti~nom<br />
buntovniku protiv socijalnih<br />
nepravdi vezuje se uz Che Guevaru<br />
(1928-1967), koji je nakon lije~ni~ke<br />
diplome do{ao u sukob s Peronovom<br />
diktaturom u rodnoj mu Argentini, te<br />
je emigrirao i potom bio jedan od vo|a<br />
kubanske revolucije. Nakon njezina<br />
uspjeha zauzimao je va`an polo`aj u<br />
vladi Fidela Castra, ali je nakon nekoliko<br />
godina, kada se ta vlast stabilizirala,<br />
napustio Kubu da bi se i dalje bavio<br />
revolucionarnim radom, te je poginuo<br />
me|u bolivijskim pobunjenicima. Je-<br />
68<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 42, str. 45 do 84 Kinorepertoar<br />
dan od najuglednijih latinoameri~kih<br />
redatelja Brazilac Walter Salles u Dnevniku<br />
Che Guevarre bavi se do ovoga filma<br />
manje poznatim razdobljem njegova<br />
`ivota — vi{emjese~nim putovanjem<br />
1952. po raznim zemljama Ju`ne Amerike<br />
zajedno s nekoliko godina starijim<br />
prijateljem biokemi~arem Albertom<br />
Granadom. Na put su krenuli s malo<br />
novca na starom motoru koji ih je izdao<br />
negdje na polovici njihove odiseje.<br />
Na temelju Cheovih Motociklisti~kih<br />
dnevnika (a tako glasi i izvorni naslov<br />
filma) i Granadinih sje}anja objavljenih<br />
pod naslovom Putovanje s Cheom Guevarom<br />
Salles film strukturira kao tipi-<br />
~an film ceste s naglaskom na sazrijevanju<br />
glavnoga junaka, koji postaje sve<br />
svjesniji dru{tvenih nepravdi koje i potla~eni<br />
do`ivljavaju kao uobi~ajeno stanje<br />
{to se ne mo`e promijeniti.<br />
Dodu{e, na po~etku to je putovanje zami{ljeno<br />
kao otklon od gra|anskoga<br />
na~ina `ivota i pustolovina prije no {to<br />
se mladi}i zaposle na nekom ozbiljnom<br />
radnom mjestu i zauzmu svoje mjesto u<br />
istom tom gra|anskom dru{tvu u kojem<br />
Guevarina obitelj pripada vi{oj<br />
srednjoj klasi. Pritom je Granada vi{e<br />
zainteresiran za mogu}e ljubavne pustolovine,<br />
dok se Guevara `eli izravno<br />
uvjeriti kako izgleda kontinent za koji<br />
on (kao {to }e poslije u filmu kazati)<br />
misli da je umjetno podijeljen na dr`ave,<br />
te bi se trebao ujediniti jer su svi<br />
njegovi stanovnici potekli od iste mje-<br />
{avine nacija i rasa. Na samu po~etku<br />
putovanja prijatelji dodu{e do`ivljavaju<br />
(i to na svojoj ko`i) stanovitu dru{tvenu<br />
nepravdu kada posje}uju Guevarinu<br />
djevojku koja je sa svojom vrlo bogatom<br />
obitelji oti{la na njihovo imanje s<br />
impozantnom gra|evinom, gotovo<br />
dvorcem, gdje ih {alju na spavanje u<br />
staju s radnicima koji tamo rade. Tu je<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 42/2005.<br />
ipak u sredi{tu pozornosti odnos dvoje<br />
zaljubljenih, a potom uz nevolje s motociklom<br />
film uz pomo} efektne kamere<br />
Erica Gautiera ponajprije pokazuje<br />
ljepote prostranstava Argentine i ^ilea,<br />
gdje se protagonisti tek povremeno susre}u<br />
s ponekom individualnom nesre-<br />
}om, pri ~emu je vidljiva Guevarina `elja<br />
da pomogne bli`njem. Tek u Peruu<br />
negativnosti dru{tvenog sustava postaju<br />
jasno vidljive, a posljednja i najdulja<br />
sekvenca u koloniji gubavaca u Venezueli,<br />
gdje Guevara i prijatelj volonterski<br />
poma`u i uspostavljaju humaniji odnos<br />
prema bolesnicima prikazuje te odnose<br />
nijansiranije i slojevitije (uklju~uju}i i<br />
kriti~ki odnos prema humanitarnom<br />
radu Crkve).<br />
Ve}inu tih sekvenci Salles iznimno<br />
uspjelo re`ira, pa ipak ovaj njegov film<br />
ima i bitnih nedostataka. Odnos dvojice<br />
prijatelja tek je povr{no odre|en i ne<br />
razvija se niti oboga}uje tijekom putovanja,<br />
a i odnos Guevare (koji djeluje<br />
uvjerljivo samo zahvaljuju}i izrazitoj<br />
osobnosti tuma~a glavne uloge Gaela<br />
Garcíje Bernala, meksi~koga glumca na<br />
putu prema statusu svjetske zvijezde)<br />
prema nepravdama koje vidi nije dovoljno<br />
<strong>filmski</strong> uvjerljiv i jasan je tek u<br />
kontekstu kasnijega Cheova `ivota.<br />
Upravo je ta legenda o Cheu vjerojatno<br />
bila razlogom da je precijenjeni Dnevnik<br />
Che Guevare osvojio va`ne me|unarodne<br />
nagrade, a u ve}ine kriti~ara<br />
stekao status jednog od najboljih filmova<br />
2004. godine u svijetu.<br />
Tomislav Kurelec
Change language