Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 11 (2005), br. 42, str. 183 do 185 Pavi~i}, J.: O Franji Fuisu<br />
najpopularnijoj umjetnosti — filmu. O odnosu Fuisa i filma<br />
danas, me|utim, znamo mnogo vi{e zahvaljuju}i filmologu<br />
iz Hrvatske kinoteke Danielu Rafaeli}u, koji je nedavno<br />
objavio studiju »Franjo Fuis i film«, te po prvi put tiskao nikad<br />
realizirani Fuisov scenarij za igrani film, Zakon rieke.<br />
Oba teksta tiskana su u zajedni~kom svesku kojeg je objavila<br />
naklada Alineja koprivni~ke udruge boraca i udovica Domovinskog<br />
rata »Podravke«. Lider udruge Mladen Pavkovi}<br />
potpisan je i kao urednik sveska. Osim scenarija i Rafaeli}eve<br />
studije, svezak pod naslovom Zakon rieke sadr`i i Pavkovi}ev<br />
predgovor, reprint Fuisove biografije, koju je jo{ za komunizma<br />
napisao Mladen Hanzlovsky, te obilje fotomaterijala<br />
koji uklju~uje Fuisove osobne fotografije, faksimila ~lanaka<br />
i stripova te dokumente o Fuisovu `ivotu.<br />
Iz koprivni~kog se sveska bez mnogo zadr{ke mo`e zaklju~iti<br />
barem jedno: da nije bilo tragi~ne pogibije 1943. u plitvi~koj<br />
magli, Franjo je Fuis mogao u hrvatskoj ratnoj i poratnoj<br />
kinematografiji imati istaknuto mjesto. Jer, prema filmu je<br />
o~ito imao izniman afinitet, rade}i za Slikopis nau~io je elemente<br />
filmske tehnike, iskustvo stripa pripremilo ga je za<br />
scenaristi~ki posao, a Zakon rieke pokazuje da je Fuis imao i<br />
bazi~ni redateljski dar. S obzirom na svoju predratnu popularnost,<br />
socijalnu anga`iranost i pedigre antifa{ista, sasvim je<br />
mogu}e da bi Fuis u poratnim godinama bio kadrovska perjanica<br />
mlade komunisti~ke kinematografije. Ali, ~ovjek snuje,<br />
a u Bog odre|uje, pa je tako i Fuisu dopalo da prerano<br />
zavr{i `ivot u plitvi~kim gudurama.<br />
Po~etkom rata, Franjo Fuis je po~eo voditi dvostruki `ivot<br />
koji doista zvu~i senzacionalno. S jedne strane, aktivan je<br />
pod kodnim imenom Galeb u ilegalnom pokretu, pa ~ak i<br />
hap{en. S druge strane, Fuis se prehranjuje tako {to kao<br />
vanjski suradnik sura|uje s filmskom produkcijom Hrvatskog<br />
slikopisa, dakle utvrde usta{ke filmske propagande, ali<br />
utvrde koja }e tijekom cijelog rata biti pro{upljena partizanskim<br />
agentima ili konfidentima. Me|u njima je i Fuis. Ni<br />
Daniel Rafaeli} nije sasvim rasvijetlio koje je poslove Fuis<br />
obavljao za Slikopis, ali ono {to je izvjesno jest da je pisao<br />
scenarije za dokumentarce, te donosio sinopsise za storije u<br />
tjednom `urnalu Hrvatska u rie~i i slici. Rafaeli} pronalazi<br />
dokumente koji Fuisa tituliraju i kao re`isera, ali nije jasno<br />
je li rije~ o ~inovni~koj terminolo{koj nepreciznosti ili je Fuis<br />
doista re`irao, te ako jest — {to? No, Fuisovi interesi nisu<br />
stajali na dokumentarizmu. Po{to se i prije rata oku{avao u<br />
drami i strip-scenariju, bilo je prirodno da znati`eljni i istra-<br />
`iva~ki duh poput Fuisa poku{a dramatur{ka iskustva presaditi<br />
i u medij kojim je upravo ovladao. Te{ko je re}i koliko<br />
je igranih projekata Fuis razvijao, ali Rafaeli} nalazi barem<br />
dva: scenarij po djelu Milana Begovi}a koji je od Fuisa otkupio<br />
{ef Hrvatskog slikopisa Marijan Mikac, te Zakon rieke,<br />
koji je sa~uvan i sada pretiskan.<br />
Zakon rieke nastao je na temelju putopisnih zapisa po Lonjskom<br />
polju i Posavini {to ih je Fuis objavljivao u Novostima<br />
tijekom 1937. U tim reporta`ama Fuis je upoznao javnost sa<br />
`ivotom stanovnika Lonjskog polja, koji su tridesetih jo{ uvijek<br />
`ivjeli u sojenicama i u razdobljima visoke vode komunicirali<br />
sa svijetom i me|usobno ~amcima. @ivot ljudi koji<br />
»`ive `ivotom prahistorijskog ~ovjeka« potresao je Fuisa,<br />
184<br />
koji je slike i situacije Lonjskog polja dr`ao pet godina u glavi<br />
i kona~no preto~io u scenarij. Tekst je Fuis dovr{io 1942.<br />
i preradio 1943, kad mu mijenja i naslov iz Zbogom pra~ovjeku<br />
u Zakon rijeke. To je trebao biti prvi zvu~ni hrvatski<br />
igrani film, ali kako nije realiziran, prvenstvo je pripalo Lisinskom<br />
Oktavijana Mileti}a.<br />
Nastao u jeku fa{isti~ke vlasti i za potrebe dr`avne promid`bene<br />
filmske tvrtke, Zakon rieke scenarij je koji neobi~no,<br />
gotovo bismo rekli ekscesno odudara od bilo ~ega {to bi se<br />
usta{koj ideologiji trebalo svi|ati. [tovi{e — kako }emo pokazati<br />
— po mnogim svojim zna~ajkama film je nastavak Fuisova<br />
socijalnoreformisti~kog pregala{tva, a po nekim motivima,<br />
karakterologiji i strukturalnim osobitostima, film je<br />
gotovo pa socrealisti~ki. Junak filma je in`enjer Ivan koji sti-<br />
`e u Lonjsko polje da bi projektirao branu, tako da naselje<br />
sojenica vi{e ne poplavljuje. Selo vodi postariji, narodski razborit<br />
knez koji je zagovornik melioracijskih zahvata. On ima<br />
k}er Mariju koja otpo~inje flert s Ivanom, a emocije su uzajamne.<br />
Ipak, u selu ima i protivnika velikog zahvata. To su<br />
lugar, kojeg Fuis definira kao »prepredenog«, »intriganta« i<br />
»tipa... malogra|anske inteligencije«, te alkoholu sklona vra-<br />
~ara. Vra~ara uvjerava seljake da je planirani zahvat blasfemija,<br />
jer »nitko `iv ne mo`e mienjati zakon rieke!« Lugar i<br />
vra~ara nagovaraju seljake da sru{e nasip i potpale logor. Pri<br />
tom ni Ivan ni seljaci ne znaju da stvarne konce sabota`e<br />
vu~e strana~ka politika iz metropole kojoj ne odgovara da se<br />
projekt realizira kao izborni adut protivnika. Knez shvati da<br />
je lugar iza svih smicalica i napada ga, ali ga lugar ustrijeli.<br />
Knez pada u ~amac. U to po~inje bujica uzrokovana olujnom<br />
ki{om. Lugar se daje izabrati za novog kneza, uvjeren da je<br />
stari mrtav. Izbije sukob Ivana i lugara koji prekida pojava<br />
pravog kneza koji upada usred izborne veselice u kr~mi. Lugar<br />
bje`i, ali ga guta `ivo blato i bujica, a knez seljacima odr-<br />
`i inspirativan govor u kojem zagovara »red i rad«, najavljuje<br />
kako je »dosta `ivota pra~ovjeka« i kako }e uskoro po~eti<br />
gradnja prvih zidanih ku}a. Na koncu filma, preporo|eni seljaci<br />
pjevaju »Pjesmu radu« kojom scenarij eufori~no i zavr-<br />
{ava.<br />
Treba odmah re}i — tekst Zakon rieke zapravo je pogre{no<br />
nazivati scenarijem. Fuis sam tekst definira kao »redateljsku<br />
knjigu«, a mi bismo danas rekli — »knjigu snimanja«. U tekstu,<br />
naime, Fuis donosi i detaljne redateljske naputke, koji<br />
uklju~uju precizno raskadriranje, definirane planove (»daleko«,<br />
»cjelina«, »blizu«, »poprsje« i »vrlo blizu«), te opis glazbe<br />
i (povremeno) monta`nih spona. Naravno da je iluzorno<br />
suditi o mo`ebitnom Fuisovu redateljskom umije}u na osnovi<br />
samog teksta, ali neke redateljske preferencije nesu|ena<br />
filma{a ve} se i iz danog daju razvidjeti. Tako Fuis spretno<br />
reducira dijalog na minimum i te`i pri~ati slikom, u ~emu se<br />
mo`da vidi i iskustvo stripa, ali mo`da i odgoj na nijemom<br />
filmu. Fuis voli zatamnjenja i pretapanja, a naro~ito pretapanja<br />
s detalja na detalj. Tako sponu 13. i 14. scene u knjizi snimanja<br />
rje{ava pretapanjem jednog detalja sata na drugi, sponu<br />
18. i 19. scene tako {to se »kruglja zaslona svjetiljke poklapa<br />
s rubovima mjeseca«, a 32. na 33. tako {to se vrtlog u<br />
rije~noj vodi pretapa s detaljem vra~arinog kotli}a u kojem<br />
se mije{a ka{asti pripravak. Ukratko, za Fuisa se mo`e re}i<br />
barem jedno: da je o filmu mislio vizualno, izbjegavaju}i »li-<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 42/2005.
Change language