21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Recnik na odomakeni stranski poimi i izrazi (p. 420)

Rechnik

Rechnik

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

A B C ^ D D` E F G H I J K L M N O P R S [ T U V W X Y Z @<br />

glosatori gr~. srednovekovni pravnici od X vek, koi go tolkuvale staroto<br />

rimsko pravo, so ispi{uvawe <strong>na</strong> nivnoto tolkuvawe (nivnite glosi)<br />

pokraj origi<strong>na</strong>lniot tekst, prenos. popularizatori <strong>na</strong> nekoe delo.<br />

gnom mit. grdo xuxe koi ~uva blago skrieno vo zemjata.<br />

gnoseologija filoz. u~ewe za mo`nostite i sredstvata za <strong>na</strong>u~noto poz<strong>na</strong>vawe,<br />

teorija <strong>na</strong> soz<strong>na</strong>nieto, u~ewe za ~ovekovoto soz<strong>na</strong>nie, no ne vo<br />

podrobnosti i konkretno, tuku vo celi<strong>na</strong> i vo su{ti<strong>na</strong>: dali ~ovekot<br />

mo`e ne{to (vistinito) da spoz<strong>na</strong>e i ako mo`e {to, kako mo`e da go<br />

soz<strong>na</strong>e.<br />

gnosticizam z<strong>na</strong>ewe, soz<strong>na</strong>nie, poz<strong>na</strong>nie, sinkresisti~ko versko dvi`ewe<br />

koe se razvivalo vo razni vekovi <strong>na</strong> hristijanstvoto do negovoto<br />

potisnuvawe vo 4 vek. Gnosticite u~ele deka ~ovekot mo`e da se spasi<br />

samo ako go spoz<strong>na</strong>e boga. Tie sakaa teolo{kite dogmi mislovno da gi<br />

istra`at. Smetale deka lu|eto se bo`ji du{i zarobeni vo materijalniot<br />

svet. Materijata e sozdade<strong>na</strong> od nesovr{eno zlo su{testvo koe ~esto<br />

se poistovetuva so gospod od Stariot zavet, <strong>na</strong>sproti bogot od Noviot<br />

zavet. Tie zloto go poistovetuvaat so materijalnoto, a dobroto so<br />

duhovniot svet. Ottamu smetaat deka ~ovekot treba da se svrti kon<br />

sebe i da mu se posveti <strong>na</strong> mudrosta za da go spoz<strong>na</strong>e svetot i da se oslobodi<br />

od negovite prangii.<br />

gog i magog hebr. opasnen neprijatel koj uni{tuva se (Gog e vladetel<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>rodot Magog, koj od sever prodrel vo Izrael i bil porazen).<br />

golem mit. ~ovek kogo nekoj pra{ki rabin go <strong>na</strong>pravil od gli<strong>na</strong> i<br />

otkako so vol{eb<strong>na</strong> formula go o`iveal go podvel pod svoja slu`ba.<br />

golemata podelba (gr~. {izma) gr~. golemata podelba koja se slu~i vo<br />

1054, so {to zavr{i sporot me|u rimskiot papa Lav XIX i carigradskiot<br />

patrijarh Mihail Kerularij. Od ed<strong>na</strong> stra<strong>na</strong> osta<strong>na</strong> pravoslav<strong>na</strong>ta<br />

crkva (o<strong>na</strong> koja gi ~uva i po~ituva kanonite i odlukite <strong>na</strong> sedumte<br />

Vaselenski Sabori), koja go otfrla i ne go priz<strong>na</strong>va univerzalniot<br />

avtoritet <strong>na</strong> papata i koja denes glavno e organizira<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lni<br />

nivoa. Na drugata stra<strong>na</strong> <strong>na</strong>sta<strong>na</strong> Rimokatoli~kata crkva <strong>na</strong>d koja papata<br />

ima celos<strong>na</strong> jurisdikcija.<br />

golgota ~erep (izgled <strong>na</strong> ste<strong>na</strong>ta pred koja e rasp<strong>na</strong>t Isus).<br />

goliat hebr. ogromen filisteec kogo vo dvoboj so pra~ka go ubil maliot<br />

David, prenos. mnogu silen ~ovek, ~ove~i{te, xin.<br />

gong metal<strong>na</strong> plo~a <strong>na</strong> koja se udira so drven ili metalen ~ekan kako<br />

vo zvono.<br />

goniometrija gr~. <strong>na</strong>uka za prou~uvawe <strong>na</strong> trijagolnici.<br />

gonoreja gr~. polova zaraz<strong>na</strong> bolest.<br />

gorgo<strong>na</strong> mit. stra{no `ensko su{testvo so zmii <strong>na</strong>mesto kosa, od ~ij<br />

pogled lu|eto se skamenuvale.<br />

gracija lat. milnost, privle~nost, skladnost, 2. mit. ed<strong>na</strong> od trite<br />

omileni ker}i <strong>na</strong> Zevs - tri Gracii (gr~. Haritii): Aglaja (svetlost),<br />

Eufrozi<strong>na</strong> (veselost) i Talija (cvetnost).<br />

graciozen lat. skladen vo dvi`ewata, mil. drag.<br />

145

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!