21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Recnik na odomakeni stranski poimi i izrazi (p. 420)

Rechnik

Rechnik

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

A B C ^ D D` E F G H I J K L M N O P R S [ T U V W X Y Z @<br />

verzura (lat. versura) prav. menuvawe <strong>na</strong> doveritelot, zemawe pari <strong>na</strong><br />

zaem za so niv da se pokrie nekoj drug dolg.<br />

vespera laudatur dies lat. denot se fali <strong>na</strong>ve~er.<br />

vesta lat. mit. rimska bo`ica <strong>na</strong> ognot, doma{<strong>na</strong>ta sloga, blagoslovot<br />

i sigurnosta vo gradovite i dr`avite.<br />

vesta mit. bo`ica <strong>na</strong> ogni{teto kaj Rimjanite, v. hestija.<br />

vestalinki - sve{teni~ki <strong>na</strong> bo`icata Vesta koi go ~uvale svetiot ogan<br />

vo nejzinito hram, a ne smeele da se ma`at.<br />

vestalinki (lat. vestales) mit. devici koi morale 30 godini da slu`at<br />

vo hramot <strong>na</strong> bo`icata Vesta, a potoa mo`ele da se oma`at: za prekr{-<br />

uvawe <strong>na</strong> ~ednosta bile `ivi zakopuvani.<br />

veteran lat. postar borec.<br />

veto lat. 1. zabranuvam, otfrlam, ne primam: izraz so koj <strong>na</strong>rodnite<br />

tribuni vo stariot Rim gi proglasuvale odlukite <strong>na</strong> Se<strong>na</strong>tot za neva-<br />

`e~ki, 2. pravo <strong>na</strong> poedinec ili <strong>na</strong> dr`ava da mo`e samo so svojot glas<br />

da onevozmo`i donesuvawe <strong>na</strong> nekoj zakon, odluka i sl.<br />

vi mandati lat. po zapoved, vrz osnova <strong>na</strong> <strong>na</strong>redba.<br />

vi{nu rel. eden od trite glavni bogovi vo brahmanizmot, mom~e koe vo<br />

svoite ~etri race gi dr`i atributite: {kolka, disk, stapo i lotosov<br />

cvet. Bog koj ~esto se simnuva <strong>na</strong> Zamjata za da gi kazni zlostornicite,<br />

i <strong>na</strong>gradi dobrite: simnuvawa koi se <strong>na</strong>rekuvaat avatari ili inkar<strong>na</strong>ci.<br />

Dosega se sim<strong>na</strong>l devet pati vo razli~ni oblici (1. Matsija -<br />

riba, 2. Kurma - `elka, 3. Varaha - diva sviwa, 4. Narasimha - ~ovek lav,<br />

5. Vama<strong>na</strong> - xuxe, 6. Parasumara - Rama so sekira, 7. Rama. 8. Kri{<strong>na</strong>, 9<br />

Buda), a koga <strong>na</strong> krajot <strong>na</strong> vremeto }e se simne po deseti pat kako Kalki<br />

}e gi uni{ti site svoi neprijateli i }e go oslobodi <strong>na</strong>rodot od tu-<br />

|insko vladeewe.<br />

via facti lat. so sila, <strong>na</strong>silno, samovolno.<br />

via lat. 1. pat, 2. preku.<br />

viargo lat. polovo nerazie<strong>na</strong> `e<strong>na</strong>.<br />

vibracija lat. treperewe, tresewe.<br />

vibrafon lat. muzi~ki instrument so udiralki.<br />

vibratot lat. telo koe treperi.<br />

vic grem. dosetka, ostroumnost, {ega.<br />

vicca vid religija za koja va`i eden zakon: "dodeka ne gi povreduva{<br />

drugite, raboti {to ti e volja." Nejzino glavno veruvawe e praviloto<br />

3 x 3, {to z<strong>na</strong>~i deka se {to nekoj }e <strong>na</strong>pravi, trikratno mu se vra}a.<br />

Toa z<strong>na</strong>~i deka se veruva vo karma, pa spored toa i vo reinkar<strong>na</strong>cija.<br />

Vikanite pravat talismani, ja prou~uvaat astrologijata i kabalata,<br />

frlaat vol{ebstva i ja slavat prome<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> Majkata Zemja. Site drevni<br />

bo`ici se posmatraat kako golema bo`ica koja ima broji imiwa<br />

(Izida, Dija<strong>na</strong>, Haketa, Kadivden, Afrodita, itn). Taa e devica i majka<br />

starica. Taa ima odnosi so golemiot bog kogo isto taka go so~inuvaat<br />

site drevni bogovi. Toj e rogatiot bog Pan, Lucifer (ne Sata<strong>na</strong>, tuku<br />

starorimskiot bog <strong>na</strong> utrinskata yvezda). Za ma|iski rituali se koris-<br />

382

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!