Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

More documents

Recommendations

Info

dugotrajnije razvijanje ekspresionističkih tendencija u hrvatskoj umjetnosti. Ipak, o ekspresionizmu se tada često govorilo. Tako je Ljubomir Micić, pokretač Zenita, zastupao radikalna avangardna stajališta, pa u kontekstu ekspresionizma u hrvatskoj umjetnosti 1921. godine bilježi: “Ekspresionizam danas je svuda. Svima na jeziku – na reči. Nikome u duši – u delu! ... Mi ga svuda tek tražimo i hoćemo da ga stvorimo.” 21 Činjenica je da “verbalna egzaltacija nije u jednakoj mjeri prisutna i u stvorenim djelima”, kao i da su “oznake stila samo djelomične, samo sporadične i gotovo u pravilu nepotpuno pokrivene pojmom ekspresionizma koji se odnosi na dobro poznate pojave njemačkog i srednjoevropskog slikarstva”. 22 Međutim, s obzirom na to da hrvatski kulturni prostor nije bio izravno i usko povezan s ishodištima ekspresionizma, a poznajući činjenicu da značenja ekspresionizma daleko nadilaze formalno-stilske oznake, moramo uzeti u obzir postojanje izmijenjenih i prilagođenih elemenata koji nisu (niti mogu biti) preslikani uzori, a koje ipak valja smatrati ekspresionističkima. Naime, u korpusu nagnuća ekspresionizmu svjedoci smo oblikovanja osobnih izraza prožetih različitim utjecajima. Tako je uspostavljen specifičan oblikovni rječnik koji je najčešće u uskoj vezi s tematskim slojevima. 23 U opusu Milivoja Uzelca pokušaji razvijanja osobnog ekspresionističkog načina tekli su paralelno s primjenjivanjem cézanneističkih pouka. Najvažniji su elementi njegovih ekspresionističkih nagnuća angažirana i provokativna tematika (razrađivanje ambivalentnih poticaja urbane sredine), svjetlosni kontrasti u službi ekspresije, deformativne tendencije, nestabilna kompozicija i ustrajanje na ekspresivnoj atmosferi. I u djelima Vilka Gecana između 1919. i 1921. “uočavamo 102 21 Ljubomir Micić, “Putujući ekspresionizam i antikulturni most”, Zenit 3, 1921: 9. 22 Gagro (1966): 53. 23 Izložba Ekspresionizam i hrvatsko slikarstvo održana 1980. godine u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu kao polazište uzima u obzir činjenicu da “unutar hrvatskog ekspresionizma nije uvijek svrhovito tražiti čisti izraz”. Vladimir Maleković, Ekspresionizam i hrvatsko slikarstvo, katalog izložbe, Zagreb: Umjetnički paviljon, 1980: bez paginacije. Novija tumačenja ekspresionističkih tendencija u hrvatskoj umjetnosti vidi u: Strast i bunt – ekspresionizam u Hrvatskoj, ur. Zvonko Maković, katalog izložbe, Galerija Klovićevi dvori, 2011.
Milivoj Uzelac, Venera iz predgrađa, 1920. Moderna galerija, Zagreb 24 Zvonko Maković, Vilko Gecan, Zagreb: Matica hrvatska, 1997: 72. sezanovsko-kraljevićevsku liniju, i onu koja se nedvosmisleno poziva na ekspresionizam”. 24 Upravo će se ekspresionističko usmjerenje moći jasno prepoznati u umjetnikovu crtačkom opusu – već se 1914. na pojedinim crtežima pojavljuje dojam iznimne dramatičnosti artikulirane slobodnim i uskovitlanim potezom. Ekspresivne mogućnosti linije, kao temelj Gecanova ekspresionizma, kao i snažno svjetlosno kontrastiranje, doći će 103 Petar Prelog — refleksi povijesnih avangardi
Page 1 and 2:
ISBN 978-953-6106-93-6 Moderna umje
Page 3 and 4:
3 Moderna umjetnost u Hrvatskoj 189
Page 5 and 6:
5 Poglavlja koja nedostaju - poput,
Page 7:
II . 260 284 304 336 372 410 424 Mo
Page 10 and 11:
Petar Prelog Artikulacije modernite
Page 12 and 13:
uzore, a obrasci novih konvencija n
Page 14 and 15:
14 Bela Čikoš Sesija, Psiha (Aten
Page 16 and 17:
intelektualnih krugova (koje je zas
Page 18 and 19:
sazrijevanje, prožeto sukobima i v
Page 20 and 21:
Menci Clement Crnčić, Bonaca, 190
Page 22 and 23:
22 Emanuel Vidović, Mali svijet, 1
Page 24 and 25:
tako, kao tradicionalna sredina za
Page 26 and 27:
Akademiji, koju upisuje 1901. godin
Page 28 and 29:
28 Josip Račić, Majka i dijete, 1
Page 31 and 32:
Oskar Herman, Djevojčica, 1907., M
Page 33:
Josip Račić, Pont des Arts, 1908.
Page 36 and 37:
36 Miroslav Kraljević, Autoportret
Page 38 and 39:
*** Kao što smo vidjeli na primjer
Page 40 and 41:
Darko Šimičić Strategije u borbi
Page 42 and 43:
42 Pojam Srednja Europa označava u
Page 44 and 45:
44 Dominantni modernistički pravac
Page 46 and 47:
“mrtve” umjetničke pravce kao
Page 48 and 49:
je prije pokretanja Zenita objavlji
Page 50 and 51:
50 Uz časopis, Micić je pokrenuo
Page 52 and 53: 52 Lajos Kassa: Linorez naslovnica
Page 54 and 55: . 17-18 iz 1922 godine posvećen
Page 56 and 57: Ve Poljanski”. Neovisno o svojim
Page 58 and 59: 58 Suradnja Ljubomira Micića, Ve P
Page 60 and 61: Svi prilozi ilustrirani su fotograf
Page 62 and 63: su i prije bili aktualni na hrvatsk
Page 64 and 65: ilustracije iz matematičkih i anat
Page 66 and 67: Daina Glavočić D’Annunzio i rij
Page 68 and 69: struji. Izgleda da je između 1924.
Page 70 and 71: ili Aljoše Pužara, 5 od kojih sva
Page 72 and 73: koji nije datiran, pa ga se prema n
Page 74 and 75: pjesnik Mario Carli koji odmah uspo
Page 76 and 77: 76 Nekolicina arditskih intelektual
Page 78 and 79: područja u razdoblju između dvaju
Page 80: 80 Romolo Venucci, Dekomponirani ak
Page 83 and 84: Avangardnoj grupi, koja se oformila
Page 85 and 86: Romolo Venucci Najistaknutiji u rij
Page 87 and 88: trend u Italiji s težnjama povratk
Page 89 and 90: koja svojom voluminoznošću i tež
Page 91 and 92: Izuzmemo li djelovanje umjetničkog
Page 93 and 94: “organiziranog i kontinuiranog ko
Page 95 and 96: tj. o istovremenoj primjeni elemena
Page 97 and 98: Jerolim Miše, Muškarac s crvenom
Page 99 and 100: U razmatranju ekspresionističkih t
Page 101: Milivoj Uzelac, Most, 1916./1917.,
Page 105 and 106: 105
Page 107 and 108: od ključne važnosti, dopuštaju n
Page 109 and 110: Ta je umjetnička skupina imala “
Page 111 and 112: 111 Petar Prelog — refleksi povij
Page 114 and 115: Dalibor Prančević Suprotstavljanj
Page 116 and 117: percepcije ukupnosti modernog kipar
Page 118 and 119: za bečko Sveučilište, a kojima i
Page 120 and 121: 120 Likovnih je usporedbi mnogo. Me
Page 122 and 123: prije ukazati na interpretativne sr
Page 124 and 125: Ivan Meštrović, Venera naših dan
Page 126 and 127: prikazuje odnos dviju nagih žena u
Page 128 and 129: funebralne funkcije sasvim je druk
Page 130 and 131: kosa. Takav je prizor kod ćudoredn
Page 132 and 133: vrtložnom dinamikom, koju bismo as
Page 134 and 135: djelo nesvakidašnjega ozračja, ko
Page 136 and 137: vještinu čitanja i pisanja latini
Page 138 and 139: - Augustea Rodina i Adolfa von Hild
Page 140 and 141: Dinamiziranje konture i vibrantan t
Page 142 and 143: 142 Ivan Meštrović, Veliko raspe
Page 144 and 145: 144 Reakcije radikalniji predstavni
Page 146 and 147: 146 Nadalje, interpretirati djelo I
Page 148 and 149: 148 Ivan Meštrović, Nevinost, 190
Page 150 and 151: istoimene skulpture. Paul Gsell će
Page 152 and 153:
Albert muzeju poslao Michaelu Sadle
Page 154 and 155:
pristizale iz centara kulturnih zbi
Page 156 and 157:
javne spomeničke baštine inscenir
Page 158 and 159:
Hrvoje Turković Film kao znak i su
Page 160 and 161:
ilješke, kako ga prenosi Vjekoslav
Page 162 and 163:
162 Ključne sastavnice ovih nekoli
Page 164 and 165:
164 nego i izvještavanja o filmu:
Page 166 and 167:
stvarnosti (prikazivanju, mimezi st
Page 168 and 169:
Tehnička strana filma kao statusni
Page 170 and 171:
Masovno-kulturno jezgro modernizaci
Page 172 and 173:
asprostranjenom. 30 Isti filmski pr
Page 174 and 175:
svijetu i u Hrvatskoj, bio je zato
Page 176 and 177:
svrhom širenja “nacionalne svije
Page 178 and 179:
Croatia počelo izdavanjem “prvog
Page 180 and 181:
popularnosti Lumiéreovih filmova u
Page 182 and 183:
popularnost (razvili su se starovi)
Page 184:
184 Sve su ove crte - uz one koje s
Page 187 and 188:
Poslije Prvog svjetskog rata cijeli
Page 189 and 190:
189 marija tonković — fotografij
Page 191 and 192:
Profesionalni fotografski atelijeri
Page 193 and 194:
zagrebačkih vila. Prati izgradnju
Page 195 and 196:
namijenjena praćenju kazališnih i
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Hitlerova dolaska na vlast 1933. go
Page 201 and 202:
Babić napisao je za Jutarnji list
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Heimatkunsta, a slično stajalište
Page 207 and 208:
Rikard Fusch, Čekaonica III. razre
Page 209 and 210:
zagrebačke škole, kao oznaku spec
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
fotografije trivijalnih motiva pika
Page 215 and 216:
Antonija Antoniazzo, Fotogram, Rije
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
susrećemo isti tip empatije kao i
Page 221 and 222:
Teško je danas, s pozicije sudioni
Page 223 and 224:
Osjetni, pozitivni pomaci prema osu
Page 225 and 226:
225 lada kavurić — moderni grafi
Page 227 and 228:
produkciju, pod nazivom Imago. Rad
Page 229 and 230:
ezom, autor zanemaruje osobu koja o
Page 231 and 232:
Atelijer Tri, Plakat Sveslavenske m
Page 233 and 234:
tiskarskih strojeva ubrzala je proc
Page 235 and 236:
akademija, oni će educirati mnoge
Page 237 and 238:
Odnos umjetnosti i nacionalnog iden
Page 239 and 240:
u europski modernistički umjetnič
Page 241 and 242:
prostora, kojoj su pridonijeli i hr
Page 243 and 244:
ali i nerijetkim razilaženjima i o
Page 245 and 246:
245 Petar Prelog — Artikulacije m
Page 247 and 248:
učinci cjeline, svojevrsna likovna
Page 249 and 250:
249 Petar Prelog — PROBLEMI SAMOP
Page 251 and 252:
izraza. U manifestnom tekstu objavl
Page 253 and 254:
povijest umjetnosti vezivala uz kri
Page 255 and 256:
S obzirom na to da je Zemlja nastoj
Page 257 and 258:
pronaći ponajprije u krajoliku, id
Page 259 and 260:
Mogućnosti i granice. Modernizam d
Page 261 and 262:
Hrvatska moderna umjetnost druge po
Page 263 and 264:
Ferdinand Kulmer, Ružičasta kuća
Page 265 and 266:
je na snažnu podršku centara poli
Page 268 and 269:
inarnim strukturama podjednako ugra
Page 270 and 271:
Ljubo Ivančić, Figura u interieur
Page 272 and 273:
između tih dvaju dominantnih svjet
Page 274 and 275:
274 Vjenceslav Richter, Reljefometa
Page 276 and 277:
276 Kasnije projekcije i zapadnoeur
Page 278 and 279:
278
Page 280 and 281:
straha od ponovnog - ovaj put nukle
Page 282 and 283:
Naime, zahvaljujući radu likovne k
Page 284 and 285:
Lada Kavurić Grafički dizajn: mod
Page 286 and 287:
o dizajnu kao nužnosti suvremene p
Page 288 and 289:
288 Ivan Picelj, slikar, grafičar
Page 290 and 291:
290 Ivan Picelj, Plakat za izložbu
Page 292 and 293:
292 Racionalnost u korištenju obli
Page 294:
294 Ivan Picelj, naslovnica časopi
Page 297 and 298:
Od njegovoga bogatoga opusa, koji o
Page 299 and 300:
299 LADA KAVURIĆ — AGRAFIČKI DI
Page 301 and 302:
Maksima kako “dvije laste ne čin
Page 303 and 304:
kojem, osim kreativnosti, kvalitete
Page 305 and 306:
I. Nastup modernizma Filmski modern
Page 307 and 308:
scenografije, korištenju kontrastn
Page 309 and 310:
stavove, pa je od polaznog odbaciva
Page 311 and 312:
i, naravno, mnogo ritmičko-poetski
Page 313 and 314:
Zlatka Sudovića i dr.), ali i poet
Page 315 and 316:
nadzornim (službenim), ali osobito
Page 317 and 318:
avangardna poezija (npr. Ivana Slam
Page 319 and 320:
2 Kontekstualno pozicioniranje mode
Page 321 and 322:
potvrđeno popularan medij kojim se
Page 323 and 324:
vođe, koje vide dugoročne ciljeve
Page 325 and 326:
24 Misli se na kritičare francusko
Page 327 and 328:
je “jugoslavenski socijalizam”
Page 329 and 330:
Paradoksi što su pratili sam films
Page 331 and 332:
To je stvaralo vrlo neobičnu situa
Page 333 and 334:
poduzećima koja moraju poslovati p
Page 335 and 336:
uzdizanje onih filmova (bez obzira
Page 337 and 338:
Godine 1960. bio sam u Zagrebu. Prv
Page 339 and 340:
djela, ali, dakako, i dalje nasupro
Page 341 and 342:
međunarodne manifestacije poput za
Page 343 and 344:
koju već karakteriziraju elementi
Page 345 and 346:
napredna politička orijentacija, a
Page 347 and 348:
određenog broja autora pod formulo
Page 349 and 350:
Sudionike je prve izložbe povezala
Page 351 and 352:
Adrian, Alviani, Boto itd.), konstr
Page 353 and 354:
353 SONJA BRISKI UZELAC — ZAGREBA
Page 355 and 356:
Otuda su se već na izložbi Nova t
Page 358 and 359:
sukobima oko muzejsko-galerijskog i
Page 360:
je njihova prva izložba upravo ozn
Page 363 and 364:
traži djelo ni rezultat u umjetnos
Page 365 and 366:
Stoga su ostali tek fragmenti “ma
Page 367 and 368:
na bijeloj pozadini, 1964, tekst na
Page 369 and 370:
Ovaj umjetnički stav i raspoložen
Page 372 and 373:
Lilajana Kolešnik Konceptualna umj
Page 374 and 375:
izravno sudjeluje u životu svoje z
Page 376 and 377:
studentskih nemira 1968. godine i z
Page 378 and 379:
Zagreba i Beograda, a nalik Ljublja
Page 380 and 381:
tekstualizam”), razlikuju se unek
Page 382 and 383:
ponajprije s živom aktivnošću pr
Page 384 and 385:
utjecaj te institucije na lokalnu u
Page 386 and 387:
skupini umjetnika oznaku “novi za
Page 388 and 389:
i na jugoslavenskoj likovnoj sceni.
Page 390 and 391:
390
Page 392 and 393:
gotovo paradigmatskim primjerima et
Page 394 and 395:
(Trbuljakov prijedloga obustave pro
Page 396 and 397:
Haustor) čiju je publiku - uz pred
Page 398 and 399:
nepoznatih domaćoj sredini. Gotovo
Page 400 and 401:
400
Page 402 and 403:
vezan uz domaću sredinu. Svoju kre
Page 404 and 405:
institucionalne kritike i kritičke
Page 406 and 407:
406
Page 408:
senzibiliteta vezanoj uz pojavu dru
Page 411 and 412:
1900 Svjetska izložba u Parizu. Pa
Page 413 and 414:
1913 Posthumna izložba Miroslava K
Page 415 and 416:
Raoul Haussmann i Richard Huelsenbe
Page 417 and 418:
1925 Velikom izložbom Exposition i
Page 419 and 420:
1932. Izložba Georgea Grosza u Umj
Page 421 and 422:
diplomatske veze s SSSR-om i svim o
Page 423 and 424:
1968 U Zagrebu pokrenut časopis bi
Page 425 and 426:
Likovna umjetnost Adamec, Ana (1972
Page 427 and 428:
______(1985), Geometrijske tendenci
Page 429 and 430:
Galjer, Jasna (1998), “Likovna kr
Page 431 and 432:
umjetnosti 1919 - 1941 (katalog izl
Page 433 and 434:
(katalog izložbe). Zagreb: Umjetni
Page 435 and 436:
Galerija suvremene umjetnosti. ____
Page 437 and 438:
U: I. kraševac i P. Prelog (ur.),
Page 439 and 440:
1910-1930. Los Angeles: LACMA, Camb
Page 441 and 442:
______ (1972), Nadrealizam i hrvats
Page 443 and 444:
kinoteka. ______ (1998), ‘’Hrva
Page 445 and 446:
Europi’’. u: Lj. Kolešnik (ur.
Page 448:
448
show all

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?