03.06.2013 Views

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

U razmatranju ekspresionističkih tendencija u hrvatskom<br />

slikarstvu jedna slika ima posebno mjesto. Riječ je o Autoportretu<br />

Marina Tartaglie, djelu nastalom 1917. godine u Italiji, prvi puta<br />

izloženom 1918. na izložbi Mostra d’arte indipendante u galeriji<br />

L’Epoca u Rimu, 17 a u <strong>Hrvatskoj</strong> predstavljenom 1919. na šestoj<br />

izložbi Proljetnoga salona. Produkt je to autorovih iskustava<br />

stečenih u umjetnički složenom talijanskom likovnom okružju<br />

– iskustva su to ponajprije talijanske secesije, ekspresionizma i<br />

rubnih dodira s futurizmom. 18 Opći dojam izrazite deformacije<br />

postignut je mrljama i kratkim neujednačenim vidljivim<br />

kistovnim potezom – oblici su nedefinirani i u uznapredovalom<br />

procesu rastakanja. Specifičnoj ekspresionističkoj situaciji<br />

pridonosi i nekonvencionalan koloristički odabir. Ova slika,<br />

proglašena međašem u hrvatskoj <strong>umjetnost</strong>i, 19 predstavlja<br />

morfološki izuzetak unutar hrvatskoga slikarstva, kao i unutar<br />

autorova opusa, ali je izuzetno važna u kontekstu stvaranja<br />

ekspresionističke klime u prvim poslijeratnim godinama.<br />

Druga i najvažnija etapa Proljetnog salona (od 1919. do 1921.)<br />

obilježena je uključivanjem mlađe generacije te paralelizmom<br />

ekspresionizma i oslanjanja na Cé<strong>za</strong>nneova slikarska načela. Ova<br />

posljednja tendencija – nazovimo je cé<strong>za</strong>nneizmom – bila je <strong>za</strong><br />

hrvatsko slikarstvo izrazito svježe i poticajno iskustvo, a mladi<br />

su ga slikari smatrali jednim od najvažnijih naprednih putova<br />

kojemu su se mogli prikloniti. 20 Želimo li pravilno sagledati<br />

dosege cé<strong>za</strong>nneizma unutar hrvatskog umjetničkog okružja<br />

ne treba ga promatrati kao tvrdu slikarsku doktrinu ili strogo<br />

definirani stil, već kao živo iskustvo koje je različitim putovima<br />

dolazilo do hrvatskih slikara, ostavljajući im široke mogućnosti<br />

usmjeravanja.<br />

Na derivacije cé<strong>za</strong>nneizma koje je u svojim djelima ostvarila<br />

nova generacija nositelja Proljetnog salona (slikari Milivoj<br />

17 Na istoj izložbi sudjelovali<br />

su Calo Carrà i Giorgio De<br />

Chirico.<br />

18 O sazrijevanju Marina<br />

Tartaglie <strong>za</strong> boravka u Italiji<br />

vidi u: Tonko Maroević,<br />

Marino Tartaglia, katalog<br />

izložbe, Zagreb: Klovićevi<br />

dvori, 2003: 18-24.<br />

19 Radoslav Putar, “Međaši<br />

pod travom II. Marginalije<br />

uz eksponate na izložbi<br />

‘Salon 54’”, Narodni list, 4.<br />

travnja 1954: 4.<br />

20 Više u: Petar Prelog,<br />

“Doprinos interpretaciji<br />

se<strong>za</strong>nizma u slikarstvu<br />

Proljetnog salona”, Radovi<br />

<strong>Institut</strong>a <strong>za</strong> <strong>povijest</strong><br />

<strong>umjetnost</strong>i 23, 1999: 189-198.<br />

99 Petar Prelog — refleksi povijesnih avangardi

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!