03.06.2013 Views

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

međunarodne manifestacije poput <strong>za</strong>grebačkog Muzičkog<br />

bijenala i sudjelovanja Johna Cagea, <strong>za</strong>četnika pokreta fluxus<br />

koji je prepoznat u svjetskim, pa i lokalnim, razmjerama po svom<br />

emancipatorsko-vitalističkom potencijalu što se <strong>za</strong>lagao <strong>za</strong><br />

individualnu i društvenu promjenu ostvarivanjem esteti<strong>za</strong>cije<br />

svakodnevnice i deesteti<strong>za</strong>cije <strong>umjetnost</strong>i.<br />

Pritom, dakako, ne treba <strong>za</strong>boraviti tvrdokorni “otpor<br />

sredine”, skoro čitavo poslijeratno desetljeće borbe koja je<br />

neprestano obnavljala pitanje “hoćemo li i nadalje trpjeti famu<br />

o nužnosti naše stilske <strong>za</strong>kašnjelosti i ustrajati u forsiranju<br />

‘prokušane’ kvalitete, ili ćemo posebnu podršku pružiti<br />

onima koji smjelo obaraju ustajalu prošlost, traže nove teme i<br />

forme i pri tome riskiraju uspjehe svojih karijera”. 4 No, već od<br />

sredine 50-ih, s otvorenjem Galerije suvremene <strong>umjetnost</strong>i<br />

(1955), ona je sve više hvatala korak s evropskim aktualnim<br />

zbivanjima, a na prijelazu u šezdesete <strong>za</strong>grebačka je scena<br />

postala i središte njihovog promicanja. Štoviše, konstatacija<br />

Radoslava Putara da “polemike o postojanju i opravdanosti<br />

pojave apstraktne <strong>umjetnost</strong>i i u nas su postale suvišne” 5 u to<br />

vrijeme već ima didaktički prizvuk i odnosi se na promoviranje<br />

moderne <strong>umjetnost</strong>i u sredini koja je “definitivno” savladala<br />

doktrinarni otpor; i to prvenstveno one “linije” analitičke<br />

apstrakcije, njene “prve klice, samu pojavu i povijesni razvitak”,<br />

koja “predstavlja težnju prema sintezi triju grana likovnog<br />

stvaralaštva: arhitekture, plastike i slikarstva”. 6 Dakako, pritom<br />

je situaciju otežane recepcije dodatno opterećivala nedovoljno<br />

izdiferencirana kritička svijest o različitosti projekata i pozicija<br />

modernosti, što je unosilo dodatnu konfuziju oko ideologije<br />

moderne <strong>umjetnost</strong>i i smisla njene autonomije. Kako u kritičkom<br />

tumačenju, međutim, tako i u autopoetičkom te umjetničkom<br />

djelovanju nova je svijest o modernosti ostala ra<strong>za</strong>peta<br />

4 Radoslav Putar,”Kroz<br />

prizmu VIII Izložbe<br />

ULUH-a”, Narodni list, 2627/<br />

IX, 3.12.1953. Navedeno<br />

prema: Ljiljana Kolešnik<br />

(prir.), Radoslav Putar,<br />

Likovne kritike, studije, <strong>za</strong>pisi<br />

1950-1960, Zagreb: <strong>Institut</strong><br />

<strong>za</strong> <strong>povijest</strong> <strong>umjetnost</strong>i,<br />

1999: 128.<br />

5 Radoslav Putar, “Trojica<br />

nepomirljivih. Uz izložbu<br />

Bloc – Pillet – Vasarely u<br />

Gradskoj galeriji suvremene<br />

<strong>umjetnost</strong>i u Zagrebu”,<br />

Narodni list, 3666/XIII,<br />

Zagreb, 20.04.1957., prema:<br />

Kolešnik (1999): 287.<br />

6 Kolešnik (1999): 287.<br />

341 SONJA BRISKI UZELAC — ZAGREBAČKA SCENA U SREDIŠTU: ŠEZDESETE

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!