Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

modernističkog napretka. Ipak, Becić i Kraljeveć će u Parizu bolje
upoznati Cézanneovo djelo, što će utjecati na hrvatsko slikarstvo
neposredno nakon Prvoga svjetskoga rata. 21
S druge strane, slikarstvo Josipa Račića, koji je nevelikoj
skupini hrvatskih studenata u Münchenu davao glavni poticaj,
nije djelovalo na sljedeću generaciju prenošenjem oblikovnih
obrazaca koji bi mogli biti presudni za osnovne linije hrvatskog
slikarstva. Ono je, zbog slikarove rane i nerazjašnjene smrti, za
hrvatsku umjetnost imalo ponajprije simboličnu vrijednost,
često podizanu na razinu mita. Publika je tek 1919. imala prigodu
prvi puta upoznati većinu Račićeva nevelikog opusa nastalog
u nepunih pet godina, kada je priređena izložba u zagrebačkoj
Modernoj galeriji. Tada je i prepoznata njegova vrijednost:
Račićevo je slikarstvo, iako većinom utemeljeno na realističkim
postavkama, imponiralo ozbiljnošću umjetničkog pristupa (kroz
osobito razumijevanje ljudskog lika) i općim duhom modernosti
koji je artikuliran rijetkim plenerističkim elementima,
sintetičnim izrazom, sadržajnom ekspresijom i težnjom prema
plošnosti, što je posebno vidljivo u djelima iz kratkotrajnog
pariškog razdoblja.
Od četvorice münchenskih studenata najznačajniji je utjecaj
na buduća kretanja hrvatskog slikarstva ostvario Miroslav
Kraljević. Njegove izložbe u Salonu Ullrich, a posebno ona
posthumna 1913. godine, snažno su djelovale na zagrebačku
umjetničku sredinu. Mnogi će se ključni protagonisti hrvatskog
slikarstva nakon Prvoga svjetskoga rata prisjećati te izložbe kao
važnog trenutka koji je obilježio njihove stvaralačke početke.
Iako je i Kraljević, poput Račića, umro mlad (1913. godine, od
tuberkuloze), njegov je slikarski razvitak bio intenzivniji, pa
je u svojemu djelu prihvatio elemente koji će biti prepoznati
kao izrazito napredni i u skladu sa suvremenim tijekovima
32
21 O važnosti Pariza u
kontekstu afirmacije
slikarstva četvorice slikara
Münchenskog kruga i
njihova pozicioniranja
u kanon hrvatskog
modernizma vidi: Petar
Prelog, „Od Münchena
prema Parizu: slikarstvo
Münchenskog kruga / Von
München nach Paris: die
Malerei des Münchner
Kreises“, u: Irena Kraševac,
Petar Prelog, Ljiljana
Koleönik, Akademija likovnih
umjetnosti u Münchenu i
hrvatsko slikarstvo / Die
Akademie der Bildenden
Künste in München und
die kroatische Malerei,
Zagreb: Institut za povijest
umjetnosti, 2008: 62-85;
Petar Prelog, “Tragom
afirmacije slikarstva
Münchenskog kruga”, u:
Zbornik međunarodnog
simpozija Zagreb – München.
Hrvatsko slikarstvo
i Akademija likovnih
umjetnosti u Münchenu,
ur. Irena kraševac i Petar
Prelog, Zagreb: Institut za
povijest umjetnosti, 2011:
104-117.