Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

operativni kontakti industrije i dizajnera, istražuje se, programira
i daju prijedlozi za likovno unapređenje proizvodnje, prate se
prototipovi od njihova nastanka do plasmana, vodi registar
dizajnera i specijalista.
Sektor informacija pratio je usporedna zbivanja u svijetu
dizajna, koja svakoj ideji dizajna daju povijesnu okosnicu.
Taj odjel obuhvaćao je opservaciju, prikupljanje podataka,
sistematsko praćenje i istraživanje, čuvanje i organizaciju servisa
radnih podataka, koji se odnose na problematiku industrijskog
oblikovanja. Zadatak mu je bio popularizirati industrijskog
oblikovanja i sam Centar, a 1967.-1968. godine objavljuje i časopis
Dizajn.
Sektor za izložbe pokretao je i organizirao izložbe
industrijskog dizajna – revijalne, tematske i didaktičke.
Sektor za stručne kadrove bavio se obrazovanjem i odgojem
kadrova za industrijsko oblikovanje, pa je tako 1973.-1974. godine
organiziran poslijediplomski studij “Istraživanje i unapređivanje
dizajna”.
Centar za industrijsko oblikovanje okupio je vrsne stručnjake
iz toga područja – arhitekte i dizajnere, teoretičare i praktičare.
Postignuti rezultati su bili dobri, ali ne i očekivani. Naime,
oni privredni subjekti, kojima nužnost dizajna nije bila upitna
ostvarili su vrlo uspješnu suradnju s Centrom i njihovi su se
proizvodi afirmirali i kvalitetom i izgledom. Ostali su, a njih je
nažalost bilo znatno više, i dalje iskazivali svoj ignorantski stav
prema toj materiji i suradnja je u potpunosti izostala.
Razlozi za takav stav prema dizajnu zasigurno ne leže u
kreativnom potencijalu naših dizajnera, čija je nadarenost i
inovativnost bila mnogo puta dokazana, nego prije u konceptu
državnoga gospodarstva, odnosno društvenoga vlasništva i
u zatvorenosti tržišta. Sustav uravnilovke (izjednačavanja) u
302