03.06.2013 Views

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

je njihova prva izložba upravo označila i uključila različite nove<br />

pojave na umjetničkoj sceni koje su problematizirale duh i ciljeve<br />

modernizma.<br />

No “gorgonaše” nisu <strong>za</strong>nimali daleki ciljevi i promotivni<br />

interesi u mijenjanju svijeta ili društva, već samo bliski prostor<br />

ostvarenja slobode u duhovnom i egzistencijalnom sudioništvu.<br />

I to na onoj strani duha modernizma u kojoj je bilo živo<br />

prestupničko i ludičko nasljeđe, čije neprestano vraćanje na<br />

“nultu točku” nije određeno strogim programskim <strong>za</strong>htjevom<br />

nego potrebom vraćanja na izvorni smisao <strong>umjetnost</strong>i “kao<br />

načina postojanja” koji nadilazi profesionalno područje<br />

<strong>umjetnost</strong>i kao izolirane produkcije “djela-stvari”. Kada<br />

Manfredo Massironi rekapitulira umjetnička zbivanja godine<br />

1960. u katalogu Nova tendencija 3, on navodi indikativne riječi<br />

Piera Manzonija, s kojim je inače Vaništa, jedan od glavnih<br />

inicijatora Gorgone, bio u prepisci oko jednog broja antičasopisa<br />

Gorgona: “…Aludirati, izraziti, predstaviti – danas su<br />

nepostojeći problemi (o čemu sam već pred nekoliko godina<br />

pisao), bilo da se radi o predstavljanju nekog predmeta, činjenice,<br />

ideje, nekog dinamičnog fenomena ili ne: slika vrijedi jedino<br />

ukoliko jest, totalno jest: ne treba reći ništa: samo biti…”. 14 Ali,<br />

to “samo biti” istodobno pogađa bit duha modernizma, kojeg<br />

određuje neprestano autorefleksivno preispitivanje vlastitih<br />

životnih, duhovnih i kulturnih opredjeljenja, što se očituje u<br />

simptomima osjećaja praznine i apsurda, nihilizma i metafizičke<br />

ironije, crnog humora i paradoksa monotonije u “vječnom<br />

vraćanju istog”. Otuda potiče i težnja da se status djela <strong>za</strong>mjeni<br />

statusom djelovanja i individualne etičnosti, što su pripadnici<br />

Gorgone prakticirali u različitim životnim aktivnostima “bez<br />

razvoja i cilja”, poput stvaranja anti-časopisa, ugodnog druženja,<br />

izmišljanja protokola pismenog komuniciranja, smišljanja<br />

360<br />

14 Manfredo Massironi,<br />

“Kritičke primjedbe o<br />

teoretskim prilozima<br />

unutar nove tendencije od<br />

1959. do 1964. godine”, u:<br />

Nova Tendencija 3, katalog<br />

izložbe, Zagreb: Galerija<br />

suvremene <strong>umjetnost</strong>i,<br />

Muzej <strong>za</strong> <strong>umjetnost</strong> i obrt,<br />

Centar <strong>za</strong> industrijsko<br />

oblikovanje, 1965: 24.<br />

Gorgona, 1966., (foto<br />

Branko Balić), fototeka<br />

IPU, Zagreb

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!