Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

vještinu čitanja i pisanja latiničnog pisma, dok je ćirilično pismo
naučio iz Zbirke narodnih epova Vuka Stefanovića Karadžića, što
su podaci od nemaloga značenja.
Nacionalni ideal Ivana Meštrovića, kojega je propagirao
fragmentima Kosovskog ciklusa, cijelim konceptom Vidovdanskog
hrama i svojom političkom participacijom u Jugoslavenskome
odboru, pokazao se iluzornim. Njegovo razočaranje situacijom,
rezultirat će početkom 20-ih godina prošloga stoljeća pismima
što ih 1923. godine upućuje kralju Aleksandru i ministru
prosvjete Antonu Korošecu, a u kojima najavljuje svoj odlazak
iz domovine. Kao razlog takve odluke navodi iznevjereno
očekivanje države ravnopravnih nacionalnosti i simptomatičnu
dekontekstualizaciju fragmenata Vidovdanskog hrama, koji su od
ožujka 1919. godine prešli u vlasništvo Kraljevine Srba Hrvata
i Slovenaca. 31 Svjestan političkih dogovora i zapostavljanja
kiparskih fragmenata, koji su bili neadekvatno ili nikako izloženi,
postalo mu je sasvim jasno kako plastički simbol nacionalnog
otpora i novog jedinstva, tj. Vidovdanski hram, nikada neće biti
podignut.
Podosta je tekstova napisanih o herojskom ciklusu Ivana
Meštrovića koji nam nude dostatan materijal stimulativan za
proučavanje fenomena Meštrović. Među bitnim određenjima tih
napisa svakako valja izdvojiti eklekticizam kao način produkcije
suprotan avangardizmu. Kad govorimo o eklekticizmu
Ivana Meštrovića, tad se referiramo na morfologiju do koje
je kipar došao amalgamiranjem kiparskih obrazaca minulih
epoha – najvećim dijelom staroga svijeta – pogodnih za tip
arhitektonsko-skulpturalnog projekta na kojemu je radio.
Vratimo se nanovo svojevrsnoj dijalektici modernizma i pitanju
mogućnosti razračunavanja sa načelom isključivosti, kojim
operiraju i avangardisti i tradicionalisti. U tom smislu poticajnim
136
31 Vidjeti: Ivan Mestrovic
Papers, University of Notre
Dame Archives, Notre
Dame, IN, USA.