Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

More documents

Recommendations

Info

Impresionirani strojem i brzinom, motociklom, automobilom, brodom, željeznicom , odnosno mogućnostima kretanja i putovanja općenito, hrvatski dizajneri, poput mnogih grafičkih dizajnera Europe toga vremena (Cassandre, Colin, Caddy, Reno, Gesmar, Higgins, Broders, van Dongen, McKnight Kauffer, Massiot, Dudovitch, Riccio) izražavaju dinamiku i pokret, temeljeći oblikovanje na reduciranim plohama čistih boja, na smjelom kadriranju motiva i efektnom grafizmu paralelnih linija i sjena. Plakati Ateliera Tri, pogotovo oni namijenjeni sportskim događanjima, u duhu su futurističkoga creda da je slika dinamička senzacija. Takav je i plakat za Davis Cup Njemačka – Jugoslavija, na kojem je figura tenisača, locirana u njegov središnji dio, u snažnom pokretu, kojega čini skok nogu i zamahu ruku u smjerovima silaznih dijagonala. Iluzija pokreta grafički je potencirana ponavljanjem paralelnih linija u relativno pravilnim, ujednačenim razmacima što prate smjer naznačene dijagonale. Vizualni dojam brzine postignut je na isti način – grafizmom paralelnih linija – i na plakatu za motorističke trke. To plodno razdoblje hrvatskog grafičkog dizajna obogatio je i Pavle Gavranić, također slikar i grafičar, brojnim plakatima i drugim promotivnim materijalima oblikovanim stilizacijom art decoa, koristeći se često humorom i dosjetkom pri odabiru glavnog motiva (Plakat za likere Pokorny). Više nego ijedni iz tog vremena, Gavranićevi plakati odišu duhom art deco-a, izvjesnom joie de vivre. Iako metodičan i racionalan u strukturiranju plohe, šarenim, toplim kolorizmom i anegdotskim duhovitim crtežom Gavranić stvara dojam vedrine i lepršavosti, čime postiže jednostavnu, neposrednu komunikaciju. Treba podsjetiti da je takav zamah grafičkoga dizajna omogućen i općenitim tehnološkim razvitkom tiskarske industrije. Primjena znanosti i inženjerstva u razvoju novih 230
Atelijer Tri, Plakat Sveslavenske motorističke trke, Kabinet grafike HAZU, Zagreb 231 lada kavurić — moderni grafički dizajn kao prirodna posljedica društvenih preobrazbi
Page 1 and 2:
ISBN 978-953-6106-93-6 Moderna umje
Page 3 and 4:
3 Moderna umjetnost u Hrvatskoj 189
Page 5 and 6:
5 Poglavlja koja nedostaju - poput,
Page 7:
II . 260 284 304 336 372 410 424 Mo
Page 10 and 11:
Petar Prelog Artikulacije modernite
Page 12 and 13:
uzore, a obrasci novih konvencija n
Page 14 and 15:
14 Bela Čikoš Sesija, Psiha (Aten
Page 16 and 17:
intelektualnih krugova (koje je zas
Page 18 and 19:
sazrijevanje, prožeto sukobima i v
Page 20 and 21:
Menci Clement Crnčić, Bonaca, 190
Page 22 and 23:
22 Emanuel Vidović, Mali svijet, 1
Page 24 and 25:
tako, kao tradicionalna sredina za
Page 26 and 27:
Akademiji, koju upisuje 1901. godin
Page 28 and 29:
28 Josip Račić, Majka i dijete, 1
Page 31 and 32:
Oskar Herman, Djevojčica, 1907., M
Page 33:
Josip Račić, Pont des Arts, 1908.
Page 36 and 37:
36 Miroslav Kraljević, Autoportret
Page 38 and 39:
*** Kao što smo vidjeli na primjer
Page 40 and 41:
Darko Šimičić Strategije u borbi
Page 42 and 43:
42 Pojam Srednja Europa označava u
Page 44 and 45:
44 Dominantni modernistički pravac
Page 46 and 47:
“mrtve” umjetničke pravce kao
Page 48 and 49:
je prije pokretanja Zenita objavlji
Page 50 and 51:
50 Uz časopis, Micić je pokrenuo
Page 52 and 53:
52 Lajos Kassa: Linorez naslovnica
Page 54 and 55:
. 17-18 iz 1922 godine posvećen
Page 56 and 57:
Ve Poljanski”. Neovisno o svojim
Page 58 and 59:
58 Suradnja Ljubomira Micića, Ve P
Page 60 and 61:
Svi prilozi ilustrirani su fotograf
Page 62 and 63:
su i prije bili aktualni na hrvatsk
Page 64 and 65:
ilustracije iz matematičkih i anat
Page 66 and 67:
Daina Glavočić D’Annunzio i rij
Page 68 and 69:
struji. Izgleda da je između 1924.
Page 70 and 71:
ili Aljoše Pužara, 5 od kojih sva
Page 72 and 73:
koji nije datiran, pa ga se prema n
Page 74 and 75:
pjesnik Mario Carli koji odmah uspo
Page 76 and 77:
76 Nekolicina arditskih intelektual
Page 78 and 79:
područja u razdoblju između dvaju
Page 80:
80 Romolo Venucci, Dekomponirani ak
Page 83 and 84:
Avangardnoj grupi, koja se oformila
Page 85 and 86:
Romolo Venucci Najistaknutiji u rij
Page 87 and 88:
trend u Italiji s težnjama povratk
Page 89 and 90:
koja svojom voluminoznošću i tež
Page 91 and 92:
Izuzmemo li djelovanje umjetničkog
Page 93 and 94:
“organiziranog i kontinuiranog ko
Page 95 and 96:
tj. o istovremenoj primjeni elemena
Page 97 and 98:
Jerolim Miše, Muškarac s crvenom
Page 99 and 100:
U razmatranju ekspresionističkih t
Page 101 and 102:
Milivoj Uzelac, Most, 1916./1917.,
Page 103 and 104:
Milivoj Uzelac, Venera iz predgrađ
Page 105 and 106:
105
Page 107 and 108:
od ključne važnosti, dopuštaju n
Page 109 and 110:
Ta je umjetnička skupina imala “
Page 111 and 112:
111 Petar Prelog — refleksi povij
Page 114 and 115:
Dalibor Prančević Suprotstavljanj
Page 116 and 117:
percepcije ukupnosti modernog kipar
Page 118 and 119:
za bečko Sveučilište, a kojima i
Page 120 and 121:
120 Likovnih je usporedbi mnogo. Me
Page 122 and 123:
prije ukazati na interpretativne sr
Page 124 and 125:
Ivan Meštrović, Venera naših dan
Page 126 and 127:
prikazuje odnos dviju nagih žena u
Page 128 and 129:
funebralne funkcije sasvim je druk
Page 130 and 131:
kosa. Takav je prizor kod ćudoredn
Page 132 and 133:
vrtložnom dinamikom, koju bismo as
Page 134 and 135:
djelo nesvakidašnjega ozračja, ko
Page 136 and 137:
vještinu čitanja i pisanja latini
Page 138 and 139:
- Augustea Rodina i Adolfa von Hild
Page 140 and 141:
Dinamiziranje konture i vibrantan t
Page 142 and 143:
142 Ivan Meštrović, Veliko raspe
Page 144 and 145:
144 Reakcije radikalniji predstavni
Page 146 and 147:
146 Nadalje, interpretirati djelo I
Page 148 and 149:
148 Ivan Meštrović, Nevinost, 190
Page 150 and 151:
istoimene skulpture. Paul Gsell će
Page 152 and 153:
Albert muzeju poslao Michaelu Sadle
Page 154 and 155:
pristizale iz centara kulturnih zbi
Page 156 and 157:
javne spomeničke baštine inscenir
Page 158 and 159:
Hrvoje Turković Film kao znak i su
Page 160 and 161:
ilješke, kako ga prenosi Vjekoslav
Page 162 and 163:
162 Ključne sastavnice ovih nekoli
Page 164 and 165:
164 nego i izvještavanja o filmu:
Page 166 and 167:
stvarnosti (prikazivanju, mimezi st
Page 168 and 169:
Tehnička strana filma kao statusni
Page 170 and 171:
Masovno-kulturno jezgro modernizaci
Page 172 and 173:
asprostranjenom. 30 Isti filmski pr
Page 174 and 175:
svijetu i u Hrvatskoj, bio je zato
Page 176 and 177:
svrhom širenja “nacionalne svije
Page 178 and 179:
Croatia počelo izdavanjem “prvog
Page 180 and 181: popularnosti Lumiéreovih filmova u
Page 182 and 183: popularnost (razvili su se starovi)
Page 184: 184 Sve su ove crte - uz one koje s
Page 187 and 188: Poslije Prvog svjetskog rata cijeli
Page 189 and 190: 189 marija tonković — fotografij
Page 191 and 192: Profesionalni fotografski atelijeri
Page 193 and 194: zagrebačkih vila. Prati izgradnju
Page 195 and 196: namijenjena praćenju kazališnih i
Page 199 and 200: Hitlerova dolaska na vlast 1933. go
Page 201 and 202: Babić napisao je za Jutarnji list
Page 205 and 206: Heimatkunsta, a slično stajalište
Page 207 and 208: Rikard Fusch, Čekaonica III. razre
Page 209 and 210: zagrebačke škole, kao oznaku spec
Page 213 and 214: fotografije trivijalnih motiva pika
Page 215 and 216: Antonija Antoniazzo, Fotogram, Rije
Page 219 and 220: susrećemo isti tip empatije kao i
Page 221 and 222: Teško je danas, s pozicije sudioni
Page 223 and 224: Osjetni, pozitivni pomaci prema osu
Page 225 and 226: 225 lada kavurić — moderni grafi
Page 227 and 228: produkciju, pod nazivom Imago. Rad
Page 229: ezom, autor zanemaruje osobu koja o
Page 233 and 234: tiskarskih strojeva ubrzala je proc
Page 235 and 236: akademija, oni će educirati mnoge
Page 237 and 238: Odnos umjetnosti i nacionalnog iden
Page 239 and 240: u europski modernistički umjetnič
Page 241 and 242: prostora, kojoj su pridonijeli i hr
Page 243 and 244: ali i nerijetkim razilaženjima i o
Page 245 and 246: 245 Petar Prelog — Artikulacije m
Page 247 and 248: učinci cjeline, svojevrsna likovna
Page 249 and 250: 249 Petar Prelog — PROBLEMI SAMOP
Page 251 and 252: izraza. U manifestnom tekstu objavl
Page 253 and 254: povijest umjetnosti vezivala uz kri
Page 255 and 256: S obzirom na to da je Zemlja nastoj
Page 257 and 258: pronaći ponajprije u krajoliku, id
Page 259 and 260: Mogućnosti i granice. Modernizam d
Page 261 and 262: Hrvatska moderna umjetnost druge po
Page 263 and 264: Ferdinand Kulmer, Ružičasta kuća
Page 265 and 266: je na snažnu podršku centara poli
Page 268 and 269: inarnim strukturama podjednako ugra
Page 270 and 271: Ljubo Ivančić, Figura u interieur
Page 272 and 273: između tih dvaju dominantnih svjet
Page 274 and 275: 274 Vjenceslav Richter, Reljefometa
Page 276 and 277: 276 Kasnije projekcije i zapadnoeur
Page 278 and 279: 278
Page 280 and 281:
straha od ponovnog - ovaj put nukle
Page 282 and 283:
Naime, zahvaljujući radu likovne k
Page 284 and 285:
Lada Kavurić Grafički dizajn: mod
Page 286 and 287:
o dizajnu kao nužnosti suvremene p
Page 288 and 289:
288 Ivan Picelj, slikar, grafičar
Page 290 and 291:
290 Ivan Picelj, Plakat za izložbu
Page 292 and 293:
292 Racionalnost u korištenju obli
Page 294:
294 Ivan Picelj, naslovnica časopi
Page 297 and 298:
Od njegovoga bogatoga opusa, koji o
Page 299 and 300:
299 LADA KAVURIĆ — AGRAFIČKI DI
Page 301 and 302:
Maksima kako “dvije laste ne čin
Page 303 and 304:
kojem, osim kreativnosti, kvalitete
Page 305 and 306:
I. Nastup modernizma Filmski modern
Page 307 and 308:
scenografije, korištenju kontrastn
Page 309 and 310:
stavove, pa je od polaznog odbaciva
Page 311 and 312:
i, naravno, mnogo ritmičko-poetski
Page 313 and 314:
Zlatka Sudovića i dr.), ali i poet
Page 315 and 316:
nadzornim (službenim), ali osobito
Page 317 and 318:
avangardna poezija (npr. Ivana Slam
Page 319 and 320:
2 Kontekstualno pozicioniranje mode
Page 321 and 322:
potvrđeno popularan medij kojim se
Page 323 and 324:
vođe, koje vide dugoročne ciljeve
Page 325 and 326:
24 Misli se na kritičare francusko
Page 327 and 328:
je “jugoslavenski socijalizam”
Page 329 and 330:
Paradoksi što su pratili sam films
Page 331 and 332:
To je stvaralo vrlo neobičnu situa
Page 333 and 334:
poduzećima koja moraju poslovati p
Page 335 and 336:
uzdizanje onih filmova (bez obzira
Page 337 and 338:
Godine 1960. bio sam u Zagrebu. Prv
Page 339 and 340:
djela, ali, dakako, i dalje nasupro
Page 341 and 342:
međunarodne manifestacije poput za
Page 343 and 344:
koju već karakteriziraju elementi
Page 345 and 346:
napredna politička orijentacija, a
Page 347 and 348:
određenog broja autora pod formulo
Page 349 and 350:
Sudionike je prve izložbe povezala
Page 351 and 352:
Adrian, Alviani, Boto itd.), konstr
Page 353 and 354:
353 SONJA BRISKI UZELAC — ZAGREBA
Page 355 and 356:
Otuda su se već na izložbi Nova t
Page 358 and 359:
sukobima oko muzejsko-galerijskog i
Page 360:
je njihova prva izložba upravo ozn
Page 363 and 364:
traži djelo ni rezultat u umjetnos
Page 365 and 366:
Stoga su ostali tek fragmenti “ma
Page 367 and 368:
na bijeloj pozadini, 1964, tekst na
Page 369 and 370:
Ovaj umjetnički stav i raspoložen
Page 372 and 373:
Lilajana Kolešnik Konceptualna umj
Page 374 and 375:
izravno sudjeluje u životu svoje z
Page 376 and 377:
studentskih nemira 1968. godine i z
Page 378 and 379:
Zagreba i Beograda, a nalik Ljublja
Page 380 and 381:
tekstualizam”), razlikuju se unek
Page 382 and 383:
ponajprije s živom aktivnošću pr
Page 384 and 385:
utjecaj te institucije na lokalnu u
Page 386 and 387:
skupini umjetnika oznaku “novi za
Page 388 and 389:
i na jugoslavenskoj likovnoj sceni.
Page 390 and 391:
390
Page 392 and 393:
gotovo paradigmatskim primjerima et
Page 394 and 395:
(Trbuljakov prijedloga obustave pro
Page 396 and 397:
Haustor) čiju je publiku - uz pred
Page 398 and 399:
nepoznatih domaćoj sredini. Gotovo
Page 400 and 401:
400
Page 402 and 403:
vezan uz domaću sredinu. Svoju kre
Page 404 and 405:
institucionalne kritike i kritičke
Page 406 and 407:
406
Page 408:
senzibiliteta vezanoj uz pojavu dru
Page 411 and 412:
1900 Svjetska izložba u Parizu. Pa
Page 413 and 414:
1913 Posthumna izložba Miroslava K
Page 415 and 416:
Raoul Haussmann i Richard Huelsenbe
Page 417 and 418:
1925 Velikom izložbom Exposition i
Page 419 and 420:
1932. Izložba Georgea Grosza u Umj
Page 421 and 422:
diplomatske veze s SSSR-om i svim o
Page 423 and 424:
1968 U Zagrebu pokrenut časopis bi
Page 425 and 426:
Likovna umjetnost Adamec, Ana (1972
Page 427 and 428:
______(1985), Geometrijske tendenci
Page 429 and 430:
Galjer, Jasna (1998), “Likovna kr
Page 431 and 432:
umjetnosti 1919 - 1941 (katalog izl
Page 433 and 434:
(katalog izložbe). Zagreb: Umjetni
Page 435 and 436:
Galerija suvremene umjetnosti. ____
Page 437 and 438:
U: I. kraševac i P. Prelog (ur.),
Page 439 and 440:
1910-1930. Los Angeles: LACMA, Camb
Page 441 and 442:
______ (1972), Nadrealizam i hrvats
Page 443 and 444:
kinoteka. ______ (1998), ‘’Hrva
Page 445 and 446:
Europi’’. u: Lj. Kolešnik (ur.
Page 448:
448
show all

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?