03.06.2013 Views

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Ta je umjetnička skupina imala “najodređeniji program i<br />

najdosljedniju unutarnju pove<strong>za</strong>nost” 41 u hrvatskoj <strong>umjetnost</strong>i<br />

prve polovice dvadesetog stoljeća. Nakon Proljetnog salona koji<br />

nije imao čvrsto artikulirane umjetničke temelje, pa je stoga<br />

bio otvoren <strong>za</strong> različite poetike, bez ideologi<strong>za</strong>cije, Zemlja se<br />

pojavljuje kao izrazita suprotnost: grupna, organizirana pojava<br />

s lijevom političkom i socijalno angažiranom motivacijom.<br />

Osnovana u vremenu koje je događajima na političkome planu<br />

umnogome odredilo hrvatsku <strong>povijest</strong> (1928. u Beogradu je<br />

ubijen hrvatski politički prvak Stjepan Radić, 6. siječnja 1929.<br />

godine jugoslavenski kralj Aleksandar proglašava diktaturu),<br />

okupila je slikare, kipare i arhitekte na <strong>za</strong>jedničkom programu<br />

koji je <strong>za</strong> cilj imao uspostavljanje neovisnosti nacionalnog<br />

likovnog izra<strong>za</strong> borbom protiv utjecaja iz inozemstva,<br />

umjetničkog diletantizma i larpurlartizma. Također, težili<br />

su populariziranju <strong>umjetnost</strong>i, intenziviranju kontakata s<br />

inozemstvom i suradnji s intelektualnim skupinama koje dijele<br />

njihovu ideološku orijentaciju. U katalogu prve izložbe Zemlje<br />

održane u <strong>za</strong>grebačkom Salonu Ulrich objavljen je i kratak tekst<br />

s manifestnim značenjem. Njegov autor, predsjednik Udruženja<br />

arhitekt Drago Ibler, sažeo je sve temeljne ideje koje su članovi<br />

prihvatili kao <strong>za</strong>jedničke: “Treba živjeti životom svog doba, treba<br />

stvarati u duhu svog doba, savremeni život prožet je socijalnim<br />

idejama i pitanja kolektiva su dominantna, umjetnik se ne<br />

može oteti htijenjima novog društva i stajati izvan kolektiva,<br />

jer je <strong>umjetnost</strong> izraz naziranja svijeta, jer su <strong>umjetnost</strong> i život<br />

jedno.” 42<br />

Iz navedenih programskih ciljeva očituju se težnje<br />

<strong>za</strong> promjenom dominantnih društvenih vrijednosti<br />

uspostavljanjem novih, jasno artikuliranih umjetničkih<br />

strategija kao produkta kolektivnog djelovanja. U tom smislu<br />

40 O karakteru nadrealizma u<br />

hrvatskoj <strong>umjetnost</strong>i vidi:<br />

Igor Zidić, Nadreali<strong>za</strong>m i<br />

hrvatska likovna <strong>umjetnost</strong>,<br />

katalog izložbe, Zagreb:<br />

Umjetnički paviljon,<br />

1972.; Igor Zidić, Granica i<br />

obostrano: studije i ogledi<br />

o hrvatskoj <strong>umjetnost</strong>i XX.<br />

Stoljeća, Zagreb: Art studio<br />

Azinović, 1996: 55-180.<br />

41 Božidar Gagro, “Zemlja -<br />

između uzroka i posljedice”,<br />

u: Kritička retrospektiva<br />

Zemlja, katalog izložbe,<br />

Zagreb: Umjetnički paviljon,<br />

1971: 7.<br />

42 1. izložba Udruženja<br />

umjetnika Zemlja, katalog<br />

izložbe, Zagreb: Salon<br />

Ullrich, 1929.<br />

109 Petar Prelog — refleksi povijesnih avangardi

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!