Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Maksima kako “dvije laste ne čine proljeće”, pokazala se
točnom i u slučaju dizajna. Iako neki autori drže kako su 50-te
godine u hrvatskoj umjetnosti godine dizajna, proces njegova
suživljavanja s životnom stvarnošću ipak nije bio ni jednostavan,
ni bezbolan, ni brz. Iako je Hrvatska imala Picelja i Vulpea, iako
su se dogodili određeni pomaci u teoriji i praksi grafičkoga
oblikovanja, bilo je previše utjecajnih i nadležnih subjekata do
kojih ideja o važnosti dizajna u modernom društvu i o nužnosti
osnivanja odgovarajuće obrazovne institucije za dizajnere u
našoj zemlji “nije doprla dalje od aplauza”. 5
SIO, Studio za industrijsko oblikovanje osnovan 1956. godine
u Zagrebu pri Udruženju likovnih umjetnika primijenjenih
umjetnosti Hrvatske postavio je kao svoje prioritete “stvaranje
prijelaz od individualne djelatnosti na području primijenjenih
umjetnosti na radikalno oblikovanje industrijskih objekata” i
“pridonošenje povišenju i poboljšanju proizvodnje, trgovine i
standarda našeg čovjeka.” 6
Osnivači CIO-a (Centar za industrijsko oblikovanje)
osnovanoga 1963. godine, također u Zagrebu, drže kako je došlo
vrijeme “da dizajn iz kategorije apstrakcije pređe u kategoriju
nužnosti o čijoj se biti ne diskutira”, 7 a tu početnu inicijativu
razrađuju u ozbiljan program, čija je namjera uspostavljanje
kvalitetnih uvjeti za funkcioniranje dizajnerskog procesa.
Osnivanje Centra, jedine takove institucije u tadašnjoj
Jugoslaviji, poduprli su Privredna komora Hrvatske, Privredna
komora grada Zagreba i Udruženje likovnih umjetnika
primijenjenih umjetnosti Hrvatske. Centar je djelovao kroz svoja
četiri sektora: sektor operative, informacija, izložbi i kadrova.
Sektor operative bio je dinamičan odjel realizacije, pružanja
usluga, direktnoga angažmana na dizajnu specifičnoga proizvoda
ili grupe proizvoda. Unutar njega se organiziraju i realiziraju
5 Bernardo Bernardi, “Više
nije moda misliti o dizajnu
da je – moda”, Čovjek i
prostor 149-150, 1965: 10
6 SIO (Arhitekti: Antonini,
Babić, Bregovac, Frgić,
Richter),“Stan za naše
prilike”, Arhitektura 1-6,
1956: 46.
7 Bernardi (1965.).
Milan Vulpe,
plakat za 3. Muzički bennale,
1965., Muzej suvremene
umjetnosti, Zagreb
Milan Vulpe,
plakat za 4. Muzički bennale,
1967., Muzej suvremene
umjetnosti, Zagreb
301 LADA KAVURIĆ — AGRAFIČKI DIZAJN: MODERNIZAM OGRANIČENJIMA UNATOČ