Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Impresionirani strojem i brzinom, motociklom, automobilom,
brodom, željeznicom , odnosno mogućnostima kretanja i
putovanja općenito, hrvatski dizajneri, poput mnogih grafičkih
dizajnera Europe toga vremena (Cassandre, Colin, Caddy, Reno,
Gesmar, Higgins, Broders, van Dongen, McKnight Kauffer,
Massiot, Dudovitch, Riccio) izražavaju dinamiku i pokret,
temeljeći oblikovanje na reduciranim plohama čistih boja, na
smjelom kadriranju motiva i efektnom grafizmu paralelnih linija
i sjena. Plakati Ateliera Tri, pogotovo oni namijenjeni sportskim
događanjima, u duhu su futurističkoga creda da je slika dinamička
senzacija. Takav je i plakat za Davis Cup Njemačka – Jugoslavija, na
kojem je figura tenisača, locirana u njegov središnji dio, u snažnom
pokretu, kojega čini skok nogu i zamahu ruku u smjerovima
silaznih dijagonala. Iluzija pokreta grafički je potencirana
ponavljanjem paralelnih linija u relativno pravilnim, ujednačenim
razmacima što prate smjer naznačene dijagonale. Vizualni dojam
brzine postignut je na isti način – grafizmom paralelnih linija – i
na plakatu za motorističke trke.
To plodno razdoblje hrvatskog grafičkog dizajna obogatio
je i Pavle Gavranić, također slikar i grafičar, brojnim plakatima
i drugim promotivnim materijalima oblikovanim stilizacijom
art decoa, koristeći se često humorom i dosjetkom pri odabiru
glavnog motiva (Plakat za likere Pokorny). Više nego ijedni iz tog
vremena, Gavranićevi plakati odišu duhom art deco-a, izvjesnom
joie de vivre. Iako metodičan i racionalan u strukturiranju plohe,
šarenim, toplim kolorizmom i anegdotskim duhovitim crtežom
Gavranić stvara dojam vedrine i lepršavosti, čime postiže
jednostavnu, neposrednu komunikaciju.
Treba podsjetiti da je takav zamah grafičkoga dizajna
omogućen i općenitim tehnološkim razvitkom tiskarske
industrije. Primjena znanosti i inženjerstva u razvoju novih
230