Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

produkciju, pod nazivom Imago. Rad Zavoda pratio je i časopis
Reklama posvećen složenoj problematici propagande i prodajne
organizacije. Zavod je djelovao kratko, svega godinu dana, ali
je njegovo osnivanje označilo jednu novu orijentaciju. Već
sama riječ produkcija iz njegova naziva pruža pravi odgovor
vremenu u kojem obrtnička, stilski prevladavajuća secesijska
proizvodnja, ustupa mjesto masovnoj industrijskoj, a tiskarska
tehnika litografije uzmiče pred ofsetom. Novi koncept isključuje
unikatnost i male naklade jedne usputne djelatnosti, kojom
su se, u pravilu, bavili slikari. Grafičko oblikovanje sad postaje
interdisciplinarna djelatnost, čiji se finalni proizvod multiplicira
suvremenom tehnologijom, a primijenjena grafika postaje
terminološki primjereniji – grafički dizajn.
Osim Fellera Zavod Imago činila je grupa entuzijasta,
heterogena po svojoj vokaciji, ali homogena po izrazitom
crtačkom talentu i sluhu za duh novog vremena. Članovi
Zavoda bili su Sergije Glumac i Anka Krizmanić, oboje slikari i
izvrsni grafičari, Vladimir Mirosavljević, profesor arheologije
na zagrebačkom sveučilištu, koji je učio slikarstvo u Zagrebu,
Parizu i Pragu te Božidar Kocmut, grafičar i crtač, đak Umjetničke
akademije u Zagrebu i Pragu.
Umjetnička reklamna produkcija Zavoda obuhvatila je sve vrste
grafičkoga oblikovanja – plakat, logotip, listovni papir, kućni stil,
zaštitni znak, ambalažu, knjigu, časopis, katalog, prospekt itd.
Oznaku Imago tako nose dva sjajna plakata, koja pokazuju
sve odlike modernoga dizajna: Mirosavljevićev plakat za koncert
Gusich-Feller i onaj Glumčev za Odjeću Friedman.
Sergije Glumac studirao je jedno vrijeme kod A. Lhota u Parizu, a
njegova kubistička naobrazba vidljiva je i na ovome plakatu. Ljepota
plakata je u sažimanju oblika, u čvrstoj strukturi plohe i smionosti
kadra. Glavni motiv je muškarac u elegantnome odijelu. Smionim
227 lada kavurić — moderni grafički dizajn kao prirodna posljedica društvenih preobrazbi