Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti
03.06.2013 • Views
Share Embed Flag

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
ipu.hr

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

START NOW

<strong>povijest</strong> <strong>umjetnost</strong>i vezivala uz kritički reali<strong>za</strong>m, vidljivo je da u<br />

prvom planu slikareva <strong>za</strong>nimanja stoji način predočavanja, a tek<br />

onda poruka. Kod Juneka, naime, nije bilo izraženih političkih<br />

interesa te jake kritičke i revolucionarne tenzije, kao ni želje<br />

<strong>za</strong> kolektivnim djelovanjem. Ideološka razilaženja došla su do<br />

izražaja posebice 1933. godine nakon Predgovora Podravskim<br />

motivima Krste Hegedušića koji je napisao književnik Miroslav<br />

Krleža, a u kojemu se afirmira otklon od stavova službene<br />

ljevice, tj. od <strong>za</strong>ključaka harkovskog kongresa. Tada će iz<br />

skupine istupiti slikari Oton Postružnik i Đuro Tiljak, te kipari<br />

Antun Augustinčić i Vanja Radauš. Ipak, unatoč umjetničkim<br />

i ideološkim previranjima te snažnom pritisku državnih<br />

represivnih struktura (Krsto Hegedušić bio je <strong>za</strong> vrijeme<br />

postojanja Zemlje nekoliko puta uhićen, samom Udruženju<br />

<strong>za</strong>branjen je 1935. nastavak djelovanja) slikari Zemlje uspjeli su<br />

unijeti novu dimenziju na hrvatsku likovnu scenu, dodijelivši<br />

umjetničkom djelovanju posve određenu društvenu ulogu, a<br />

barem parcijalno, i ostvariti jedan od ciljeva: pojednostavljenom<br />

formom (izrazitom plošnošću i linearnošću), kao i kritikom<br />

društva, s motivima iz seoske i gradske svakodnevice, približiti<br />

<strong>umjetnost</strong> onim društvenim slojevima koji su u međuratnom<br />

razdoblju bili potpuno isključeni iz svakog oblika kulturnog<br />

života. Tako je, u želji <strong>za</strong> pronalaženjem autohtonog likovnog<br />

izra<strong>za</strong>, Krsto Hegedušić utemeljio seljačku slikarsku školu u<br />

Hlebinama u Podravini, na sjeveru Hrvatske. Godine 1930.<br />

počinje raditi sa slikarima-seljacima Ivanom Generalićem<br />

i Franjom Mrazom koji će izlagati svoja djela na izložbama<br />

Udruženja umjetnika Zemlja. Na taj je način <strong>za</strong>počela<br />

afirmacija hrvatske naivne <strong>umjetnost</strong>i, čija središnja osobnost<br />

nakon Drugog svjetskog rata postaje upravo Ivan Generalić,<br />

Hegedušićev prvi učenik.<br />

253<br />

Krsto Hegedušić,<br />

Podravski motivi –<br />

trideset i četiri crteža,<br />

naslovnica, 1933.<br />

Petar Prelog — PROBLEMI SAMOPRIKAZIVANJA.<br />

UMJETNOST I NACIONALNI IDENTITET U MEĐURATNOM RAZDOBLJU

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!