03.06.2013 Views

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

između radikalne estetske autonomije (visoki moderni<strong>za</strong>m),<br />

prema kojoj ga je vukla kreativna čežnja, i kasnijeg sve jasnijeg<br />

utemeljenja kritičke neo-avangardne autonomije umjetničke<br />

odluke/izbora djelovanja i autonomnih oblika <strong>umjetnost</strong>i kao<br />

ponašanja (racionali<strong>za</strong>m i vitali<strong>za</strong>m kao dva pola neo-avangardne<br />

formacije). S druge je strane bila neprestano izložena pritisku<br />

unutar dominantne umjetničke klime oživljenog umjerenog<br />

građanskog modernizma i specifične “istočne” varijante<br />

“socijalističkog estetizma”, koji su se također pozivali na neki<br />

mutni pojam umjetničke autonomije. No upravo je ta konfuzna<br />

upletenost i čini osebujnim sastavnim dijelom šire i žive<br />

umjetničke <strong>povijest</strong>i svoga doba.<br />

Vrlo se rano, <strong>za</strong> specifične lokalne prilike impregnirane<br />

ideologijom represije, počinje oblikovati radikalna umjetnička<br />

svijest u određenom krugu mladih umjetnika koja istupa na<br />

<strong>za</strong>grebačkoj sceni kao rubna gesta otpora estetici socijalističkog<br />

realizma i građanskog modernizma. Istodobno se pokazuje<br />

fascinacija modernističkom apstrakcijom, ali i povijesnim<br />

konstruktivističkim pokretom, osobito ruske avangarde, što<br />

je korespondiralo s trenutkom optimističkog <strong>za</strong>maha i elana<br />

novog vremena poratne obnove i naloga o moderni<strong>za</strong>ciji<br />

zemlje. Okupljanje i djelovanje grupe EXAT-517 (otprilike<br />

između 1950. i 1956., a kojoj su pripadali Bernardo Bernardi,<br />

Zdravko Bregovac, Vlado Kristl, Ivan Picelj, Zvonimir Radić,<br />

Božidar Rašica, Vjenceslav Richter, Aleksandar Srnec i Vladimir<br />

Zarahović) ubrzo se utemeljilo oko razjašnjavanja i obrane<br />

strategije koju autopoetički najbolje formuliraju naslovi dvaju<br />

programatskih tekstova, Richterov Progno<strong>za</strong> životne i likovne<br />

sinteze kao izra<strong>za</strong> naše epohe (1954) 8 i Radićev Značenje plastičke<br />

realnosti (1959) 9 . Dakako, u Manifestu (1951) koji im je prethodio<br />

već su bili postavljeni programatski temelji nacrta <strong>umjetnost</strong>i<br />

342<br />

7 Vidi u: Jerko Denegri,<br />

Umjetnost konstruktivnog<br />

pristupa, Exat 51i Nove<br />

tendencije, Zagreb:<br />

Horetzky, 2000.<br />

8 Vjenceslav Richter,<br />

Progno<strong>za</strong> životne i likovne<br />

sinteze kao izra<strong>za</strong> naše epohe,<br />

Sinurbani<strong>za</strong>m, Zagreb:<br />

Mladost, 1964.: 15-17;<br />

citirano i u monografiji<br />

EXAT-51, Zagreb: Galerija<br />

Nova, 1979: 319-324.<br />

9 Zvonimir Radić, Značenje<br />

plastičke realnosti,<br />

Publikacija primenjenih<br />

umetnosti Jugoslavije,<br />

Beograd, 1959: 29-61;<br />

ponovno objavljeno pod<br />

naslovom „Umjetnost<br />

oblikovanja“ u monografiji<br />

EXAT-51, Zagreb: Galerija<br />

Nova, 1979: 294-311.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!