Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

komore i Gospodarskog društva pridonijet će unapređenju
cjelokupnoga gospodarstva. Održavanjem sajmova i tematskih
izložaba (prvi sajam održan je od 14. kolovoza do 2. rujna 1910.
godine) Društvo će poticati domaću proizvodnju i afirmirati
koncept tržišnog gospodarstva. Tijekom svog djelovanja, naročito
onoga poslije Prvoga svjetskoga rata, Zagrebački zbor stimulirat
će razvoj modernoga grafičkog oblikovanja i promovirati ga kao
nužnost suvremenoga poslovanja.
Nakon Prvoga svjetskoga rata, Hrvatska je ušla u novu državu,
Jugoslaviju, kao njezina ekonomski i industrijski najrazvijenija
sastavnica. Uza sve nedostatke i tegobe koju nosi politička
nesamostalnost, a zahvaljujući godinama provedenim u sklopu
Austrougarske Monarhije, Hrvatska je bila orijentirana naprednoj
zapadnoj Europi te svojom sređenom administracijom i pravno
ekonomskim propisima uspjela je privući strani kapital, koji je,
organiziran u dionička društva, omogućio značajna investicijska
ulaganja. Zagreb, kao financijski centar nove države, poticat
će industrijsku proizvodnju, koja se, oslobođena konkurencije
industrijskih poduzeća s područja bivše Austrougarske i
potaknuta nezasićenošću unutrašnjeg tržišta nove države,
ubrzano razvijala. Do tada prevladavajuća obrtnička proizvodnja
ustuknut će pred duhom novoga vremena obilježenoga razvojem
tehnologije i industrije, masovnijom proizvodnjom, većom
potrošnjom i tržišnim nadmetanjem, što su sve bile temeljne
pretpostavke da moderni grafički dizajn u tom kontekstu zaživi
kao njegova logična posljedica.
Modernizam grafičkog dizajna, koji se javlja u Hrvatskoj 20-ih
i 30-ih godina, derivira iz revolucionarnih i originalnih stilova
i tendencija što su se početkom 20. stoljeća javile na europskoj
umjetničkoj sceni – iz kubizma, futurizma, dadaizma, ruskog
konstruktivizma, de Stijla – a na koje su naši umjetnici reagirali
224
Josip Seissel,
Pomozite studentima,
1924., Muzej suvremene
umjetnosti, Zagreb