Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti
03.06.2013 • Views
Share Embed Flag

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
ipu.hr

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

START NOW

industrije, “prebacujući” manje atraktivne i “ne-<strong>za</strong>bavljačke”<br />

tipove filma u odvojene kinematografske rukavce. 53<br />

U igranom se filmu <strong>za</strong>pravo iskušavalo na perceptivno<br />

konkretan i podroban, očevidački prisutan, a spoznajno i<br />

emotivno <strong>za</strong>okupljujući način različite “modele” funkcioniranja<br />

svijeta u sklopu žanrovski uraznoličene narativne strukture i taj<br />

aspekt filma imao je od rana temeljitu djelotvornost, dobivajući<br />

time i osobit status u dnevnu maštalačkom životu svoje<br />

publike. 54<br />

Naravno, ovo ogledavanje u različitim modelima<br />

funkcioniranja svijeta što ga je nudio žanrovski razgranat<br />

narativni film u <strong>Hrvatskoj</strong> je u velikom, polustoljetnome,<br />

razdoblju bilo ve<strong>za</strong>no gotovo isključivo u<strong>za</strong> strani igrani<br />

film. 55 Strani igrani film – uz mnoge druge vidove – pružao<br />

je, također, stalne poželjne “uzorke moderni<strong>za</strong>cije” (u<br />

primjercima “modernih” <strong>za</strong>padnjačkih ambijenata, “moderne”<br />

tehničke opremljenosti ambijenata – automobilskog prometa,<br />

telefonskih ve<strong>za</strong>...; odjevne “mode”, modernih oblika <strong>za</strong>bave<br />

– mjuzikla, jaz<strong>za</strong>, pop glazbe i dr.), pa je važno formirao<br />

“<strong>za</strong>padnjačku orijentaciju” koja trajno obilježava imaginarij<br />

hrvatskog urbanog stanovništva 20 stoljeća. 56 Međutim, čim je<br />

osigurana trajna proizvodnja igranih cjelovečernjih filmova u<br />

socijalističkoj Jugoslaviji (od konca 40-ih pa nadalje), pove<strong>za</strong>na<br />

s povećanjem broja kina, jeftinoćom ulaznica i s osobitom<br />

kombinacijom poratno-obnavljačkog populizma i poletno<br />

reformističkog raspoloženja ranoga socijalizma, “domaći”<br />

igrani film (a onda se “domaćim” nije držao samo hrvatski<br />

nego i ini jugoslavenski film) postao je – kao i dokumentarac<br />

i žurnal – nositeljem javnog nacionalnog samospoznavanja,<br />

ali nadasve “domaćeg” samopredočavalačkog imaginarija57 ,<br />

te je domaći film posti<strong>za</strong>o visoku gledanost, glumci visoku<br />

55 Turković, Majcen (2003):<br />

108. Razlozi posve slabe<br />

prisutnosti domaće<br />

proizvedenih, hrvatskih,<br />

filmova na repertoaru kina<br />

bili su ponajviše u slaboj<br />

isplativosti proizvodnje<br />

<strong>za</strong> malo tržište i u<br />

nesuzdržanoj konkurenciji<br />

uvezenih filmova; isto:<br />

19-22.<br />

56 Svijest o tako usmjerenoj<br />

orijentaciji publike, koja<br />

glavne imaginativne<br />

atrakcije i moderni<strong>za</strong>cijske<br />

uzore izvlači iz <strong>za</strong>padnjačkih<br />

filmova bio je u temelju<br />

brojnih ideoloških napada<br />

na “<strong>za</strong>padnjački utjecaj” u<br />

socijalističkoj Jugoslaviji.<br />

Za polemike oko <strong>za</strong>padnih<br />

filmova vidi Vicko Raspor,<br />

Riječ o filmu, Beograd:<br />

<strong>Institut</strong> <strong>za</strong> film, 1988:<br />

134-140.<br />

57 Ovaj imaginarij, <strong>za</strong>nimljivo,<br />

bio je – barem u 50-im i<br />

60-im godinama - utoliko<br />

popularniji što je bio<br />

kontrastniji idoliziranoj<br />

<strong>za</strong>padnjačkoj modernosti.<br />

Najveću su popularnost<br />

imali ili retrospektivni<br />

mitologi<strong>za</strong>cijski ratni<br />

filmovi (ponajviše o<br />

parti<strong>za</strong>nskoj borbi protiv<br />

nacista i fašista, posebno<br />

oni u vestern maniri), te oni<br />

koji su uzvisivali seljačku,<br />

tzv. narodnu “izvornost”<br />

(poput, primjerice, Svoga<br />

tela gospodar, Fedora<br />

181 hrvoje turković — film kao znak i sudionik moderni<strong>za</strong>cije

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!