Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

foto-aparata, poput njemačke Leice. Veća pokretljivost rezultirala
je stvaranjem neposrednog, narativnog stila ranoga fotožurnalizma,
koji u gledatelju budi osjećaj sudioništva.
Pandan tjedniku Svijet i njegovoj orijentaciji na bezbrižniju
stranu života 30-ih godina, jest dnevnik Novosti čiji bogato
ilustrirani napisi nude i mogućnost rekonstrukcije početka fotožurnalizma
i novih žanrova novinske fotografije. Na stranicama
Novosti mogu se vidjeti fotografije Vladimira Horvata, čije
su snimke automobilskih i inih nezgoda začetak tzv. crne
kronike. 9 Reportaže Franje Fuisa, prvoga hrvatskoga “lutajućeg
reportera”, svojevrstan su Gesamtkunstwerk, sačinjen od
socijalno osvještenih tekstova i fotografija obilježenim dubokim
suosjećanjem s ljudima sa “strmine bijede”, da parafraziramo
jedan od njegovih naslova. U ovome kontekstu potrebno je
spomenuti i časopis Kulisa, Teodora Rone, također jednoga
od prvih hrvatskih foto-reportera. Rone prvi uvodi u domaće
novinarstvo direktnu fotografiju s mnoštvom neposrednih,
spontanih moment-snimaka zagrebačke svakodnevnice. Kulisa
je u mnogome doprinijela začetku većine ostalih podžanrova
reportažne fotografije, ali i podizanju opće razine vizualne
kulture u Hrvatskoj. Urednik fotografije u tome časopisu bio
je Franjo Mosinger, fotograf koji u trenutku preuzimanja
uredničke dužnosti iza sebe ima već četiri samostalne izložbe.
Njegovo djelo izmiruje tradiciju s novim europskim impulsima,
ilustrirajući pojedine faze umjetničkog i tehnološkog razvoja
fotografije u prvoj polovini 20. stoljeća. Za Mosingerova
uredništva Kulisa objavljuje mnoštvo radova inozemnih autora,
preuzima foto-studije bečkih atelijera Manasse, Willingera i
D’Ora, ali i neka antologijska djela Georga Hoyniges Huenea,
Martina Munkacsyja, Christiana Schada, umjetnika koji
će uskoro postati uzorom čitavih generacija. Prvenstveno
194
9 Zdenko Kuzmić, Vladimir
Horvat, zagrebački
kroničar vremena, Hrvatski
fotosavez, Zagreb, 1994.