Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Zemlja doista posjeduje avangardni karakter, jer su, prema
Bürgeru, europski avangardni pokreti definirani kao napad na
položaj umjetnosti u građanskom društvu. 43 Kritika suvremenog
društva s pozicije lijevog političkog usmjerenja na sadržajnoj
razini temeljila se ponajprije kroz artikulaciju problema urbane
i ruralne svakodnevice. Međutim, ideja o načinima aktivnog
sudjelovanja umjetnika u društvenoj revoluciji bila je glavnim
proturječjem kojim je bilo obilježeno Zemljino postojanje. Do
razilaženja među članstvom došlo je u kontekstu sukoba na
ljevici oko uloge umjetnosti u društvu: književnik Miroslav
Krleža u Predgovoru Podravskim motivima Krste Hegedušića, 44
glavne umjetničke osobnosti Zemlje, založio se za kritički
usmjerenu i društveno angažiranu, ali neovisnu umjetnost,
nasuprot dijelu radikalno usmjerenih intelektualaca koji su se
zalagali za umjetnost u službi Komunističke partije, u skladu
s direktivama harkovske Konferencije revolucionarnih pisaca
održane 1930. godine.
Iako su se ideje o potrebi osnivanja umjetničke skupine
(koja svojim djelovanjem mora odgovoriti potrebama lokalne
sredine te se približiti širim društvenim slojevima) začele među
umjetnicima koji su krajem trećeg desetljeća boravili u Parizu
(Krsto Hegedušić, Leo Junek), posebno je značenje za oblikovanje
“zemljaške” likovne sintakse imalo djelo Pietera Brueghela,
Henrija Rousseaua, ali i Georgea Grosza. Već 1926. godine
Miroslav Krleža, koji je na teorijsku osnovu osnivača Zemlje
ostvario presudan utjecaj, objavljuje članak u kojemu analizira
njegovo stvaralaštvo. 45 Izložba Groszovih radova održana u
zagrebačkom Umjetničkom paviljonu 1932. popraćena je u
hrvatskim dnevnim novinama i časopisima uglavnom povoljnim
kritikama. Tako je njegovo socijalno angažirano slikarstvo bilo
ključnom referentnom točkom za otpor onim modalitetima
110
43 Peter Bürger, Theory of the
Avant-Garde, Minneapolis:
University of Minnesota
Press, 1984: 49. Prijevod
djela Theorie der Avantgarde,
Frankfurt: Suhrkamp Verlag,
1974.
44 Miroslav Krleža,
“Predgovor”, u: Krsto
Hegedušić, Podravski
motivi - 34 crteža, Zagreb:
Minerva, 1933: 5-26
45 Miroslav Krleža, “O
njemačkom slikaru Georgu
Groszu”, Jutarnji list, 29.
kolovoza 1926: 19-20.
O Groszovu utjecaju
na hrvatsku umjetnost
međuratnog doba vidi:
Lovorka Magaš, Petar
Prelog, “Nekoliko aspekata
utjecaja Georgea Grosza
na hrvatsku umjetnost
između dva svjetska rata”,
Radovi Instituta za povijest
umjetnosti 33, 2009:
227-240.
Leo Junek, Autoportret
pred zidom, 1929.,
Moderna galerija,
Zagreb